ZAGREB (IKA)  17.09.2019. / 17:36  U Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu u utorak 17. rujna održana je 44. sjednica biskupâ Zagrebačke crkvene pokrajine, kojom je predsjedao zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Na njoj su sudjelovali biskupi Metropolije: apostolski administrator Varaždinske biskupije Josip Mrzljak, sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, imenovani varaždinski biskup Bože Radoš te apostolski administrator Križevačke eparhije Milan Stipić. Sjednica je imala poseban ugođaj zbog nazočnosti

Grkokatolički župni zbor "Chrysostomos" (Zlatousti) iz grada Vranov nad topl'ou iz Prešovske eparhije (Slovačka), imao je četrodnevnu turneju po Hrvatskoj. U sklopu turneje,  u petak, 13. rujna, održali su koncert u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima. Svoj boravak u Hrvatskoj završili su u nedjelju, 15. rujna 2019., kada je zbor pjevao na svečanoj božanskoj liturgiji u 10 sati u grkokatoličkoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom. Liturgiju je slavio jaskanski grkokatolički župnik i stolni dekan o. Marjan Jeftimov, u zajedništvu s protoprezbiterom o. Richardom, župnikom iz spomenutog grada Vranov nad topl'ou. Na kraju Svete liturgije blagoslovljeni su svi prisutni studenti, učenici i vrtićka djeca za uspješan i blagoslovljen početak nove akademske i školske godine. Nakon bogoslužja gosti iz Slovačke i domaći jaskanci nastavili su radosno druženje uz zajednički ručak i pjesmu. Zbor "Chrysostomos" kroz ova četiri dana posjetio je grkokatoličke crkve u Križevcima, Zagrebu i Jastrebarskom, a na poziv ordinarija križevačke eparhije o. Milana Stipića, katedralnog župnika o. Mihajla Simunovića, jaskanskog župnika o. Marjana Jeftimova i dirigenta katedralnog zbora u Križevcima gosp. Ozrena Bogdanovića.


 

U Rimu je, od 10. do 15. rujna 2019., godine, održan godišnji susret istočnih katoličkih biskupa Europe u Ukrajinskom grkokatoličkom kolegiju sv. Jozafata. Na susretu su sudjelovali gotovo svi grkokatolički biskupi Europe (Italija, Hrvatska, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Ukrajina, Bjelorusija, Češka, Rusija, Grčka, Bugarska, Makedonija, Srbija i mnoge zapadno-europske zemlje) kao i neki biskupi drugih istočno-katoličkih obreda čiji se vjernici nalaze na području Europe kao dijaspora, kao i mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije, u pratnji tajnika i kancelara đakona Livija Marijana. Na trodnevnom susretu sudjelovali kao predavači i kardinali Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, Leonardo Sandri, prefekt Kongregacije za Istočne Katoličke Crkve, Angelo Bagnasco, predsjednik Vijeća europskih biskupih konferencija i Kurt Koch, predstojnik Papinskog vijeća za ekumenizam. Susretu je nazočio i nadbiskup Cyril Vasil, tajnik Kongregacije za Istočne Katoličke Crkve, koji je nedavno pohodio Križevce u prigodi proslave blagdana sv. Marka Križevčanina. Susret je upriličilo Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE), a ovogodišnja je tema bila “Ekumenska misija Istočnih Katoličkih Crkava Europe danas“. Vrhunac susreta bio je susret svih sudionika s papom Franjom u subotu. U svom uvodnom obraćanju sudionicima, kardinal Angelo Bagnasco je odao priznanje istočnim katoličkim biskupima i njihovim svećenicima i vjernicima za svjedočanstvo vjere, ljubavi i zajedništva s Petrovom apostolskom stolicom,

U župi sv. Jozafata, biskupomučenika, u Rajevu Selu, u ponedjeljak 9. rujna 2019., o. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, blagoslovio je djecu na početku nove školske godine 2019./2020. zajedno sa župnikom o. Olegom Zakaljukom.


 

DEPRESIJA I RANJENA LJUDSKA NARAV

Ono što danas uobičajeno nazivamo “depresijom“ ima mnogo naziva i nijansi, pa možemo govoriti i o melankoličnosti, ogorčenju, sjeti, žalosti, neurouzi, duševnoj boli, potištenosti, očajanju itd. Depresiju se naziva i anksioznošću, a psihijatri i psihoterapeuti ju često nazivaju “kugom našeg vremena“ i najrasprostranjenijom bolešću suvremene razvijene civilizacije. Također, najčešće kao njezine uzroke navode današđnji način života. U judeo-kršćanskom duhovnom iskustvu i kršćanskom teološkom promišljanju nabrojene pojave kod ljudi nisu nešto novo, niti dosad nepoznato, a niti posve strano ljudskom biću kao takvom. Tom su se tematikom u sklopu praktične i duhovne teologije osobito bavili sveti oci, monasi, isposnici i pisci istočno-kršćanskoga kruga tijekom prvog tisućljeća, a koji su pripadali bizantskoj, sirskoj i koptskoj Crkvi. Kasnije, sve do u 20. st., na njih su se nastavljali drugi duhovni pisci, osobito bizantske Crkve, poglavito među ruskim i grčkim ocima. Njihova duhovnost i teologija proizlazi iz temeljnog kršćanskog poimanja čovjeka kao cjelovitog bića u kojem su duh, duša, razum, srce i tijelo nedovojivi. Još u Starom zavjetu, kod proroka Joba, nalazimo jednu od najranijih opisa stanja depresivnosti i tuge: “Od tuge vid mi se muti u očima, poput sjene moji udovi postaju“ (Job 17, 7)O takvom duševnom stanju mnogo govore i druge mudrosne knjige Biblije,

Na blagdan Rođenja Presvete Bogorodice, 8. rujna 2019., kada grkokatolička župa Mikluševci slavi svoj naslovni blagdan, svečanu svetu liturgiju u tamošnjoj župnoj crkvi služio je ordinarij Križevačke eparhije o. Milan Stipić, uz susluženje svećenika srijemskog dekanata i svećenike iz susjedne Eparhije sv. Nikole (Ruski Krstur) iz Vojvodine. Ordinarij Stipić je pohvalio zajedništvo svećenika ove dvije biskupije i naroda koji je veoma povezan. Istaknuo je kako je Presveta Bogorodica naša majka i zaštitnica svih ljudi koja nas povezuje, za nas se moli i vodi Kristu Gospodu.

Fotogalerija:

U župi Rođenja presvete Bogorodice u Kaniži, u nedjelju, 8. rujna 2019., svečano je proslavljen naslovni blagdan župe i župne crkve. Uz susluženje svećenika slavonsko-srijemskog i bosansko-hercegovačkog vikarijata, svečanu liturgiju služio je o. Ivan Barščevski, a propovijedao je svećenik đakovačko-osječke nadbiskupije mladomisnik vlč. Domagoj Vidaković. 

Sve što znamo o tom događaju crpimo iz crkvene predaje i apokrifnih spisa. Njezini roditelji Joakim, iz plemena Davidova, i Ana, od roda Aronova, koji su živjeli u Nazaretu, izmoliše od Boga dijete Mariju, jer Ana bijaše nerotkinja. Blagdan se na Istoku počeo slaviti u 5. stoljeću i spada među dvanaest velikih blagdana.

TROPAR: Rođenje tvoje, Bogorodice Djevo, radost objavi svemu svijetu, jer iz tebe zasja Sunce pravde, Krist Bog naš. Ukinuvši prokletstvo, dade nam blagoslov, i uništivši smrt, darova nam vječni život.

Roždestvo tvoje, Bogorodice Djevo, radost vozvjesti vsej vselenjej: iz tebe bo vozsija solnce pravdi Hristos Bog naš, i razrušiv kljatvu, dade blagoslovneije: i uprazniv smert, darova nam život vječnij.

KONDAK: Po svetom rođenju tvojem, Prečista, Joakim i Ana oslobodiše se sramote neplodnosti, a Adam i Eva smrtne propasti. Tvoj narod, izbavljen od grešne krivnje, ovo svetkuje i kliče ti: nerotkinja rađa Bogorodicu i hraniteljicu Života našega.


 

RAZGOVOR S POVODOM Msgr. Milan Stipić, ordinarij Križevačke eparhije, otkrio hoće li se biskup vratiti u Križevce:

KLIKNI NA SLIKU: