Tekst: klikni na sliku

Jedno od najčešćih bogoslužja ili molitvoslovlja u vrijeme Velikoga posta u bizantskom obredu je "Veliki pokajni kanon s poklonima", kojega je sastavio sveti Andrija Kretski u 7. st. Za razliku od ostalih kanona, Veliki kanon je gotovo pet puta veći tekstovima. Ima 9 pjesama, prema 9 biblijskih hvalospjeva Jutrenje, svaka sa svojim irmosom i mnoštvom tropara. Kod svakog tropara se čini "metanija" (veliki poklon ili prostracija na tlo) i umeće zaziv: Pomiluj me, Bože, pomiluj me!  Tema je izrazito pokajnička. Tekst vodi čovjekovu dušu od Adama i Eve, preko gotovo svih likova i situacija iz Staroga zavjeta, i meditira nad temom pokajanja, spasenja, oproštenja i obraćenja. Zbog svojeg obima, Veliki kanon moli se razdijeljen na 4 dijela, svake večeri od ponedjeljka do četvrtka na Velikom povečerju, a u četvrtak Petog tjedna Četrdesetnice ("Četvrtak Velikoga kanona") moli se čitav na Jutrenjoj (preko 250 tropara i metanija). Osim što je izvanredno dobro biblijski utemeljen i predstavlja prvorezrednu katehezu Staroga zavjeta, ovo je remek djelo bizantske himnografije i vrlo poticajna molitva u vrijeme Velikoga posta te budi zaspalu i ogrezlu čovjekovu dušu na kajanje i obraćenje ususret velikom blagdanu Pashe i Gospodnjega uskrsnuća. Donosimo skraćeni kanon koji se može moliti (služiti) kao samostalno bogoslužje u crkvi ili u sklopu Velikog povečerja, ili pak kao osobna večernja ili jutarnja molitva vjernika.

Priznajem grijeh svoj pred Tobom, Kriste Kralju. Sagriješih, sagriješih baš onako kao kad nekoć braća prodaše Josipa, cvijet čistoće i nevinosti.

Bezakonje za bezakonjem počinih kao što je nekoć David dodao ubojstvo na preljub, ali se dvostruko po­kajao. A ti si, dušo moja, još teže sagriješila, ne pokajavši se pred Bogom.

Čula si dušo moja, za Ninivljane kako su se u kostrjeti i pepelu kajali pred Bogom. Ti ih nisi nasljedovala i po­kazala si se gorom od svih koji su sagriješili prije i po­slije zakona.

(tropari Iz Velikoga kanona sv. Andrije Kretskoga)


 

Uputa Kongregacije za kauze svetih (klikni na sliku)


 

Nedjelja uspostave štovanja svetih ikona ili pravovjerja

TROPAR, gl. 4. : Svijetlu vijest o uskrsnuću saznavši od anđela učenice Gospodnje; i zbacivši sa sebe praroditeljsko prokletstvo, radujući se, apostolima govorahu: Pobijeđena je smrt, uskrsnu Krist Bog, dajući svijetu veliku milost.

TROPAR, gl. 2.: Klanjamo se prečistome Liku Tvome, o Predobri, moleći za oproštenje grijeha naših, Kriste Bože! Jer Ti si dragovoljno izvolio tijelom uzići na križ, da izbaviš od ropstva đavolskog one koje si sazdao. Stoga zahvalno kličemo Tebi: Sve si ispunio radošću, Spasitelju naš, koji si došao spasiti svijet!

KONDAK, gl. 8.: Neopisiva Riječ Očeva opisa se, Bogorodice, utjelovivši se po tebi. I okaljanu sliku Božju u  prvotni oblik vrati, spojivši je s božanskom ljepotom. Ispovijedajući spasenje, djelom i riječju, mi ga u slici izražavamo.


 

Primimo navještaj posta s radošću! Da je naš praotac Adam držao post mi ne bismo bili lišeni raja. Voće koje nas je usmrtilo bijaše lijepo za oko i ukusno za hranu i stoga se ne dajmo zavarati očima jer kada se pojede postaje bezvrijedno. Bježimo od neumjerenosti da ne budemo nadvladani strastima kad se nasitimo. Znamenujmo se krvlju Onoga koji je za nas dragovojno odveden u smrt da nas zatornik ne dohvati. Tako ćemo imati udjelu u svetoj Kristovoj Pashi koja je za spasenje duša naših (Posni triod, stihira na stihove Jutrenje petka I. tjedna posta).


 

U utorak, 13. veljače 2018., u vijećnici Mjesnog odbora Petrovci, uposlenici programa “ZAŽELI“ s područja naselja Petrovci skupa s petrovačkim župnikom mr. sc. Vladimir Sedlakom obilježili su po prvi puta svjetski dan bolesnika prigodnom susret-radionicom. Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače ili približnim danom, u mnogim zemljama diljem svijeta, a utemeljio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihovo ljudsko dostojanstvo - koje prozlazi iz činjenice da je čovjek stvoren na sliku Boga živoga (Imago Dei). Svrha obilježavanja ovog Dana je podizanje svijesti šire javnosti o potrebama bolesnika i osoba s posebnim potrebama unutar društva, a župna zajednica je tu pozvana biti “glas vapijućeg  u pustinji“. Namjera je i prisjetiti se, te zahvaliti svima onima koji skrbe o bolesnicima, a to su zdravstveni i nezdravstveni radnici te brojni drugi djelatnici i volonteri koji svojim plemenitim radom brinu o potrebama bolesnih što je u svom izlaganju istakao o. Vladimir koji je pri završetku susreta svim djelatnicama podijelio primjerak poruke pape Franje upućene za svjetski dan bolesnika. Slijedeći smjernice onoga što se ustanovljenjem svjetskoga dana bolesnika u društvu htjelo postići, na prijedlog župnika, a u dogovoru s voditeljicom projekta “Zaželi“ za područje općine Bogdanovci, gđom  Karmelom Kapular i asistenticom gđicom Irenom Nađ, ovaj dan je prigodno i svečanije obilježen u Petrovcima (VS).


 

Prinesimo Gospodu post koji mu je po volji! Istinski je post odbacivanje Zloga, zauzdavanje jezika, odlaganje svake srdžbe, izbjegavanje svake strasti, optužbi, neiskrenosti i zaklinjanja. Oslabivši sve to, istinski ćemo i pravedno postiti! (Posni triod, Stihira na stihove Večernje ponedjeljka prvog tjedna Četrdesetnice).


 

Tijekom Velikoga posta u mnogih našim crkvama, a tako i u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, srijedom i petkom služit će se posebno bogoslužje “Liturgija pretposvećenih darova“. Ovo pokorničko velikoposno bogoslužje sastoji se od dva dijela: Večernje i službe pričesti. Međutim, struktura Večernje nije ona sabaitsko-palestinskog tipa koja je ubičajena u sadašnjem časoslovu bizantskog obreda, već carigradskoga katedralnog tipa. Drugi dio službe sastoji se od svečanog prenašanja posvećenih svetih Darova sa proskomidikona na oltar istim načinom kao i na Velikom ulasku na liturgiji te pričesti vjernika... Članak: klikni na sliku


 

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN VELIKI I ČASNI POST - SVETA ČETRDESETNICA!

Na Siropusnu nedjelju Crkva pred nas stavlja temu Adamova izgnanstva iz raja, čovjekova pada i duboke općeljudske čežnje za povratkom u svoje prvotno i izvorno stanje krune i vrhunca Božjega stvaranja. Zove se "siropusna" jer s ovom nedjeljom se "puštaju" iz prehrane mliječni proizvodi i započinje vrijeme posta. U ponedjeljak je tako prvi dan Velikoga i časnoga posta, kada je cijela Crkva pozvana na strogi post. Na Siropusnu nedjelju navečer, poslije Večernje, kada liturgijski započinje ponedjeljak Prvog tjedna posta, uobičajeno je u crkvama obaviti čin međusobnog praštanja kako bi naša žrtva posta, molitve i ljubavi bila pred Bogom čista. Zato se ova nedjelja još naziva i "Nedjeljom praštanja". Veliki post ili Sveta Četrdesetnica traje do Velike subote uključivo.

Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života! (Sjedalan 1., Jutrenja, Ponedjeljak prvog tjedna Velikoga posta)


 

Kršćanski Istok nije mijenjao pravila o postu i uvijek drži post osnovnom, nezamjenjivom i dragocjenom asketskom disciplinom svih članova Crkve.  Kršćanski post potječe od samoga Gospoda Isusa Krista. On je i sam postio četrdeset dana prije nego je počeo propovijedati, kao što su postili prije njega Mojsijje i drugi proroci Staroga zavjeta. Prva zapovijed Božja u raju bila je zapovijed o postu, tj. o suzdržavanju. Otuda je i prvi čovjekov grijeh bio grijeh protiv posta. Kao što u grijehu sudjeluju i duša i tijelo, potrebno je da oboje sudjeluju i u krjeposti i čišćenju od grijeha. Cilj posta je očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duha. Posteći kršćani se sjećaju i časte Kristovu muku poradi njihova spasenja. Istinski kršćanski post ima dvije strane: tjelesnu i duhovnu.... Cijeli članak: klikni na sliku.