Vladika Milan Lach, SI, peti je grkokatolički biskup Rutenske eparhije Parma, koja se prostire preko više srednjeameričkih država SAD-a. Kada je ustoličen za biskupa 30. lipnja u svojoj stolnoj crkvi u Ohiju, sa svojih 44 ljeta, ovaj je isusovac (po narodnosti Rusin iz Slovačke) postao je najmlađi katolički biskup na čelu jedne teritorijalne dijeceze u Sjevernoj Americi. Rođen 1973. u tadašnjoj Čehoslovačkoj, biskup Lach je rukopoložen za svećenika 2001. Prije nego što ga je papa Franjo poslao u SAD da zamijeni umirovljenog biskupa Johna Kudricka, služio je kao pomoćni biskup za grkokatolike u Prešovu u Slovačkoj. Eparhija Parma ima oko 8000 vjernika, raspršenih na velikom području srednjeg zapada SAD-a, pa su neke župe teritorijalne veličine nekih rimokatoličkih biskupija.

Razgovor s vladikom Milanom Lachom e –mailom vodio Sean Salai, DI. 4. 9. 2018., The Jesuit Review America

Koju viziju ili poruku pape Franje se nadate prenijeti grkokatolicima Vaše eparhije?

Vizija ili poruka je spasenje njihovih duša za Carstvo Nebesko.

18. listopada

Podrijetlom Grk iz Antiohije, u Siriji, rođen oko 10. godine poslije Krista, po zanimanju je bio liječnik, a izučio je i grčku filozofiju. Bio je uvršten u Sedamdesetoricu Isusovih učenika te zajedno s Kleopom vidio je uskrsloga Gospoda na putu u Emaus. Po silasku Duha Svetoga vratio se u Antiohiju i postao suradnikom apostola Pavla s kojim je putovao i u Rim. Nakon Pavlove smrti, propovijedao je evanđelje po Italiji, Dalmaciji, Makedoniji i u drugim krajevima. Prema predaji napisao je tri ikone presvete Bogorodice te ikone svetih apostola Petra i Pavla. Zbog toga se sv. Luka smatra osnivačem kršćanskog ikonopisa. Pod starost posjetio je kršćane u Libiji i u Gornjem Egiptu i zatim se vratio u Grčku. Osim evanđelja, koje je napisao oko 60. godine, Luka je napisao i Djela apostolska i oboje posvetio Teofilu, knezu Ahaje. U 84. godini života podnio je mučeništvo te je obješen o maslinu u gradu Tebi u Beociji. Moći su mu prenesene u Carigrad u vrijeme cara Konstancija. U ikonografiji se prikazuje s likom vola.

TROPAR, glas 5.: Svetoga apostola, Djela apostolskih pripovjedača, proslavljenog Luku, i sjajnog pisca Kristova evanđelja koje dotad ne bijaše zapisano u Kristovoj Crkvi, pohvalimo duhovnim pjesmama. Jer kao liječnik on liječi ljudske nemoći, naravne bolesti i slabosti dušâ te svagda moli za duše naše.
KONDAK, glas 2: Propovjednika istinske pobožnosti i pripovjedača neizrečenih tajna, pohvalimo zvijezdu Crkve, božanstvenoga Luku. Njega je Bog-Riječ, koji poznaje namisli srdaca, izabrao da s Pavlom bude mudrim učiteljem naroda.


 

17. listopada

Živio je i prorokovao 800 godina prije Krista, a njegove proročke riječi zapisane su u njegovoj knjizi u Bibliji. Upozoravao je Izraelsko i Judino kraljevstvo zbog idolopoklonstva, proricao kaznu Božju zbog grijeha, propast Samarije i Izraelskog kraljevstva jer su se udaljili od Boga, ali i milost Božju Judinom koljenu. Prorekao je također ukidanje starozavjetne žrtve i dolazak Gospoda na zemlju. Doživio je duboku starost i mirno se upokojio. Upozoravao je i svećenike svoga vremena: "Moj narod gine: nema znanja; jer si ti znanje odbacio, i ja izbacujem tebe iz svećeništva svoga; jer si Zakon svoga Boga zaboravio...I sa svećenikom bit će k'o i s narodom; kaznit ću ga za njegove putove i naplatit ću mu za njegova djela" (Hošea 4, 6. 9.). 
KONDAK proroku, glas 2.: Istinskim korakom nasljedujući zapovjedi Gospoda tvoga, proroče Hošea, ispunio si se Duhom Svetim i primivši dar proroštva prvi Izraelu navijestio Kristov dolazak u punini vremena. Ukorio si narod koji je skrenuo s pravoga puta i poveo ga na put prema višnjem Jeruzalemi, gdje sada i sam prebivaš: moli neprestano za sve nas.


 

 Siro-jakobiti, Siro-katolici, Maroniti i Siro-malankarci

“U Antiohiji učenike prvi puta prozvaše kršćanima“ (Dj 11,26)

Premda je današnji turski gradić Antakya većinski muslimanski grad, a ostatci slavne rimske i kršćanske Antiohije u njemu jedva vidljivi, obredna, teološka i duhovna tradicija drevne kršćanske Antiohije u svom siro-aramejskom izdanju nastavila je živjeti u brojnim Crkvama do danas, od Bliskog Istoka do Indije. I u tome je trajna povijesna veličina ovih raspršenih i stoljećima često nemilo progonjenih Crkava. Iz drevnog antiohijskog obreda nastali su i bizantski (carigradski) i armenski obred, a i rimski i ambrozijanski na Zapadu su posuđivali iz njega. Povijest i sudbina zapadne grane siro-aramejskih kršćana, jednako je veličanstvena i tragična kao i one istočno-sirijskih Asiraca i Kaldejaca Iraka. Zapadno-sirske kršćane se često naziva siro-antiohijskim kršćanima jer su povijesno i obredno usko vezani upravo za drevnu kršćansku Antiohiju. 

Kršćanska Antiohija: Još u Djelima apostolskim zapisano je da su se Isusovi učenici prvi put prozvali imenom “kršćani“ u Antiohiji, danas gradiću u južnoj Turskoj (Antakya), ali nekoć jednim od važnijih gradova istočno-rimskog carstva i sjedištem Sirije, a vrlo rano i značajnim središtem prve Crkve. U njoj je Petar, prije odlaska u Rim, bio prvim biskupom, u njoj boravi i Pavao, pa zatim njezin poznati biskup i mučenik Ignacije Antiohijski. Kao geografski najbliža, bila je usko povezana s “majkom Crkvom” u Jeruzalemu.

 

U tijeku je dovršetak oslikavanja unutrašnjosti Grkokatoličke župne crkve Blagovijesti presvetoj Bogorodici u Pribiću, jednoj od najmonumentalnijih i najljepših crkava u Križevačkoj eparhiji. Crkva je dovršena 1911., a oslikana 1942. godine. Sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i zalaganjem župnika o. Nenada Krajačića, vraćanje izvornog oslika koje je započeto prošle godine, privodi se ovih dana kraju.


 

 

Grkokatolička crkva Pokrova presvete Bogorodice u Kričkama u petoj je godini svoje temeljite obnove, a očekuje se da bi tijekom 2019. godine bila stavljena pod krov. Crkva koja je sagrađena 1843., spaljena u Drugom svjetskom ratu i minirana u Domovinskom ratu, obnavlja se u svom izvornom klasicističkom stilu sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Križevačke eparhije, a obnovu vodi o. Milan Stipić, župnik Jastrebarskog i Kričaka te dušobrižnik Dalmatinskog vikarijata sa sjedištem u Kričkama. Na slikama: stanje 2011. i 2018.


 

Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) organizirala je 12. listopada u Zagrebu "Dan inspiracije" (Inspiration Day) u suradnji sa Zagrebačkim inovacijskim centrom. Dan inspiracije (Inspiration Day) središnji je događaj na području Hrvatske u povodu Dana Erasmusa koji se diljem Europe obilježava 12. i 13. listopada. Tijekom Dana Erasmusa građani sudjelovanjem u brojnim događajima u europskim gradovima imaju priliku doznati više o rezultatima projekata programa Erasmus+ te se nadahnuti na vlastito sudjelovanje u ovom najvećem programu Europske unije namijenjenom obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu. U Hrvatskoj je u povodu Dana Erasmusa (Erasmus Days) održano ukupno deset događaja u šest gradova, a na Danu inspiracije stotinjak se sudionika nadahnulo i motiviralo na sudjelovanje u programu Erasmus+. U sklopu programa srednjoškolska djeca i njihovi nastavnici iz Grčke (Solun), Bugarske (Sofija), Češke (Olomouc) i Hrvatske (Samobor), zemalja koje su povezane s djelovanjem svete solunske braće Ćirila i Metoda, u sklopu programa Ćirilometodske baštine u europskoj kulturi, pohodili su grkokatoličku konkatedralu Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, gdje im je o crkvi i obredu govorio eparhijski kancelar đakon o. Livio Marijan. Sveta braća Ćiril i Metod, Grci iz Soluna, zadužili su sve slavenske narode jer su im podarili pismena i prijevodima bogoslužnih i biblijskih tekstova na slavenski jezik uveli ih u europsku kršćansku civilizaciju. Njihova baština i danas živi u svim slavenskim narodima, na Istoku i na Zapadu, kod rimokatolika, grkokatolika i pravoslavnih. Pohodili su zatim grkokatoličke crkve Blagovijesti presvetoj Bogorodici u Pribiću i Sv. Petra i Pavla u Sošicama na Žumberku, gdje im je župnik o. Marjan Jeftimov govorio o suživotu rimokatolika i grkokatolika na ovom prostoru. Posjetili su i etnografsku zbirku u Samostanu bazilijanki.


 

U nedjelju, 14. listopada 2018., u predvečerje blagdana sv. Terezije Avilske, u bjelovarskoj katedrali koja je posvećena ovoj velikoj svetici, vladika križevački Nikola Kekić služio je arhijerejsku liturgiju svetog Ivana Zlatoustoga. Uz vladiku Kekića suslužili su o. Mihajlo Simunović, župnik Križevaca, i drugi rimokatolički svećenici iz Križevaca i Bjelovara, a đakonirao je o. Livio Marijan, eparhijski kancelar. Prokimen, tropare i poslanicu pjevao je prof. Damir Jurić, vjeroučitelj, a posluživali su bogoslovi Grkokatoličkog sjemeništa iz  Zagreba. Pjevala su zajedno dva zbora iz Križevaca: Katedralni zbor i Pjevačko društvo "Kalnik" pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića. U ispunjenoj katedrali sv. Terezije vladika Kekić je ocrtao život ove velike žene i mističarke, istaknuvši njezin žar da slijedi Božji glas u sebi unatoč brojnim životnim protivljenjima i nepovoljnim okolnosti. Svaki je kršćanin pozvan poslušati Božji poziv, unatoč tomu što se taj poziv nekada čini neostvarivim. Vjera, nada i ljubav su put kršćanina, a tako je i sv. Terezija ostvarila svoj poziv. Mnogi osjećaju i danas Božji poziv, ali ga se boje ostvariti. Vladika Kekić je potakao mlade Bjelovarčane da dogovore na duhovni poziv, poput svoje zaštitnice Terezije, i za njegovo ostvarenje uvijek računaju na Božju pomoć. Vladika je naglasio kako svaki kršćanin svojim Bogom ispunjenim životom može i treba izgrađivati kraljevstvo nebesko na zemlji i  u Crkvi. Tako je primjerom pokazala sv. Terezija, velika reformatorica i velika mističarka svoga vremena. Zbog svojih izvanrednih spisa proglašena je i naučiteljicom sveopće Crkve, i tako se ugradila u povijest spasenja sebi svojstvenom karizmom. Na samom početku bogoslužja, vladika je kratko protumačio simboliku euharistijske liturgije po bizantskom obredu i tako uveo nazočne vjernike, od kojih su brojni bili djeca i mladi, u ovo slavlje.


 

 

  

 

U nedjelju, 14. listopada 2018. godine, grkokatolička zajednica u Samoboru proslavila je blagdan Praoca Abrahama. Svečanu svetu liturgiju predslavio je neojerej (mladomisnik) o. Zoran Vladušić, u zajedništvu s mjesnim župnikom o. Danielom Vranešićem, župnikom u Stojdragi i Kaštu o. Milanom Vranešićem, župnikom u Zagrebu o. Danijelom Hranilovićem, župnikom u Velikoj Dolini (Slovenija) vlč. Janezom Zdešarom, duhovnikom Grkokatoličkog sjemeništa o. Ivicom Radeljakom te đakonom Livijom Marjanom, eparhijskim kancelarom. U prigodnoj propovijedi mladomisnik Zoran govorio je vjernicima o životu pravednog Abrahama kojeg je Bog odabrao da postane praocem mnogih naroda. “Bog nam je dao za uzor Abrahama, koji nije odbio čak ni žrtvu svog jedinca iako mu je Izak bio zjenica njegova oka, njegova jedina zemaljska nada, Abrahamu je jedini Bog i u tom trenutku najveće kušnje, boli i užasa, ostao samo i jedino Gospod. Bog je Abrahama zaustavio u samom činu žrtve, jer smisao nije bio u tome da se nasilno oduzme nevini život, nego da Abraham posvjedoči svoje potpuno predanje i poslušnost Bogu i na proročki način predskaže ono što se imalo dogoditi stoljećima kasnije kada je Bog Otac dao svog jedinorođenca Isusa Krista da bude žrtva okajnica, paljenica i pričesnica za naše spasenje”- istaknuo je među ostalim propovjednik. Na kraju liturgijske svečanosti neojerej je svim prisutnima podijelio mladomisnički blagoslov, a zajednica samoborskih grkokatolika je o. Zoranu uručila prigodne poklone. Na liturgiji je pjevao sav puk, predvođen domaćim zborom samoborskih pjevača. Slavlje su uzveličali i vjernici u tradicijskim žumberačkim nošnjama te predstavnici samoborske straže. Po završetku liturgije o. Milan Vranešić blagoslovio je zgradu pastoralne dvorane koja je izvana u potpunosti završena. Dvoranu je župa Samobor krozv više godina podizala vlastitim sredstvima, u njoj se redovito odvija pastoralni i društveni život samoborskih grkokatolika. Zajedničko druženje svećenika i vjernika nastavljeno je uz bratski stol u dvorani i crkvenom dvorištu.


 

U nedjelju, 14. listopada 2018., veća skupina hodočasnika iz Ukrajine, na povratku s hodočašća u Rim, svratila je u Jastrebarsko na molitveni poklon moćima sv. Šimuna Bogoprimca u grkokatoličku crkvu Preobraženja Gospodnjega.