BOŽIĆNI POST: Od 14. studenoga do uključivši 24. prosinca (Badnjak), prema Tipiku (crkvenom pravilu) traje Božićni post. Post nalaže odricanje od mesa, mliječnih i životinjskih proizvoda (mlijeko, sir, jaja).  Ulje i vino su dozvoljeni svakog dana, osim srijede i petka. Subotom i nedjeljom dozvoljeno je jesti ribu, kao i na svetkovinu Uvoda presvete Bogorodice u Hram (21. studenoga), bez obzira u koji dan padne. Uz odricanjem od hrane, najvažnije osobine posnog vremena jesu odricanje od grijeha, molitva, milostinja, ispovijed i pričest.

BOŽIĆNI POST USRED “ADVENTSKOG KONZUMIZMA”

Mnogi ovih dana govore kako im je dosta ovog adventsko-božićnog ludila i konzumizma, kako žele Božić i ovo vrijeme iščekivanja proživjeti dublje, duhovnije i kvalitetnije. I pitaju kako se u istočnom obredu ovo vrijeme proživljava. Kršćanske Crkve bizantskog i svih drugih istočnih obreda (armenskog, koptskog, sirijskog…) od 15. studenoga do blagdana Rođenja Gospodnjega drže božićni post. To bi bio jedan vid istočno-kršćanskog “došašća”. Božićni post je vrijeme od 40 dana prije velikog blagdana Rođenja Gospodnjega, a podsjeća nas na nužnost jedinstva svega stvorenoga što sama narav Carstva nebeskoga traži. Utjelovljenje sjedinjuje Stvoritelja sa stvorenjima u osobi Isusa Krista i ukazuje na “dobro” (pozitivu) svega stvorenja i međuovisnost i povezanost čitavoga kozmosa: materijalnoga, duševnoga i duhovnoga. Post je vrijeme pojačanoga napora oko ljubavi prema Bogu i bližnjemu što se iskazuje u konkretnom bogoštovanju, molitvi, postu i djelima čovjekoljublja (grč. “philantropia”). Upravo u ovome posljednjem na najbolji način postajemo ikona ili odraz Presvete Trojice i Isusa Krista jer je On “par excellence” Čovjekoljubac (“Philantropos”). Post je ravnoteža duha, duše i tijela, unutarnjega i vanjskoga, osobnoga i zajedničkoga. Ne možemo imati pošteni molitveni život i lijepo bogoslužje, a istovremeno živjeti tako što tlačimo druge, ne marimo za brata čovjeka, robujemo strastima tijela, mentalitetu i putovima svijeta, lošim svagdanjim navikama. Osjećajući barem malo glad svakoga dana, postajem svjestan da samoga sebe ne mogu dovesti do punine života, da sam ovisan, da sam prolazan i da “ovdje nemam trajnoga grada” (sv. Pavao). Da sam na putovanju. Želja i potreba za hranom postaje znakom moje želje i potrebe za onim najbitnijim – za Bogom, vječnim smislom. Kanoni Crkve normiraju post, a svatko je slobodan prema svojoj savjesti ili blagoslovu duhovnoga oca sebi izabrati i ostvariti koliko i kako može. Premda kanoni određuju tradicionalni oblik strogog posta, bolje je sebi uzeti manje pravilo, ali ga se držati do kraja. Prema kanonima Crkve u vrijeme posta je zabranjeno sve mesno, masno i mliječno u sve dane. Srijedom i petkom, a također od 13. do 24. (Badnjak) dodatno zabranjena riba, ulje i vino (izuzev subote i nedjelje). Post je ne samo disciplina Crkve za sve njezine članove, već i dobar poticaj svima  da u vrijeme pritiska potrošačkog adventa ostanemo fokusirani na ono bitno, na smisao Božića i svoj duhovni rast.


 

13. studenoga

TROPAR, glas 8.: Poput ognja zasjala je dobrota tvojih usta i obasjala je svemir. Svijetu steče ne od srebra blago, i nama pokaže poniznosti visinu. A ti, učeći svojim riječima, oče Ivane Zlatousti, moli Riječ, Krista Boga, da spasi naše duše.

KONDAK, glas 6.: Primio si s neba božansku milost, a svojim ustima sve poučavaš klanjati se u Trojstvu jednome Bogu. Tebe, uvijek blaženi i sveti Ivane Zlatousti, dostojno slavimo, jer ti si učitelj koji objavljuješ božanske stvari.


 

U povodu obilježavanja 85. obljetnice Holodomora – genocida nad ukrajinskim narodom u Ukrajini 1932./33. godine, u subotu 10. studenoga održana je u Slavonskom Brodu vjersko-kulturna manifestacija u organizaciji Ukrajinske zajednice Republike Hrvatske i Ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva (UKPD) „Ukrajina“.
ČLANAK: https://ika.hkm.hr/novosti/85-obljetnica-holodomora/


 

Rodio se oko godine 1580. u pravoslavnoj obitelji Kuncevyč, u Ukrajini. Na krštenju je dobio ime Ivan. U 20. godini života slobodno je prešao u Grkokatoličku Crkvu i stupio u bazilijanski manastir Svete Trojice u Vilni, u Ukrajini. Kasnije će on postati i poglavar toga manastira, a zatim nadbiskup u Polocku, u Bjelorusiji. Na današnji dan godine 1623. dvanaestorica pravoslavnih fanatika sabljama i puškama upali su u Jozafatovo boravište u Vitebsku i ubili ovoga pastira i borca za jedinstvo Kristove Crkve. Golo tijelo bacili su u rijeku Dunu. Papa Pio IX. proglasio ga je godine 1867. svetim. Njegove moći počivaju u bazilici sv. Petra u Rimu.

TROPAR, glas 4.: Pokazao si se sjajnim svjetionikom, svećeniče mučeniče Jozafate! Kao dobar pastir položio si svoj život za ovce. Ubijen d pobornika razdora, ušao si u Svetište nad Svetištima, i nastanio si se s anđelima. Stoga te molimo, o mučeniče: moli Krista, glavara pastira, da nas pribroji ovcama o desnici svojoj i da spasi duše naše.


 

Sveti Teodor Studita

"Idi pa i ti čini tako!"

Priča o dobrom Samaritancu (Luka 10, 29-37)

U ono vrijeme pristupi Isusu neki učitelj Zakona u namjeri da ga skuša: "A tko je moj bližnji?" Isus prihvati i reče: "Čovjek neki silazio iz Jeruzalema u Jerihon. Upao među razbojnike koji ga svukoše i izraniše pa odoše ostavivši ga polumrtva. Slučajno je onim putem silazio neki svećenik, vidje ga i zaobiđe. A tako i levit: prolazeći onuda, vidje ga i zaobiđe. Neki Samarijanac putujući dođe do njega, vidje ga, sažali se pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posadi na svoje živinče, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj. "Što ti se čini, koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao među razbojnike?" On odgovori: "Onaj koji mu iskaza milosrđe." Nato mu reče Isus: "Idi pa i ti čini tako!" 

TROPAR: S visina si sišao, Milosrdni, da nas oslobodiš od muka, prihvativši trodnevni ukop, Živote i uskrsnuće naše, Gospode, slava Tebi.

KONDAK: Uskrsnuvši iz groba, uzdigao si mrtve i uskrisio si Adama. Radi uskrsnuća Tvojega Eva klikće od radosti. I svijet s kraja na kraj svečano slavi uskrsnuće Tvoje, Mnogomilostivi.

IPAKOJ: Žene mironosice došle su na grob, tražeći besmrtnoga Vladara među mrtvima. Primivši radosnu vjest od anđela navijestiše apostolima da uskrsnu Krist Bog darujući svijetu veliku milost.


 

U nedjelju, 04. 11. 2018. godine, u crkvi Uzvišenja svetog Križa u Slavonskom Brodu, kao i svake nedjelje održana je sveta liturgija u običajnom terminu sa početkom u 9 sati. Posebno je bilo to što je bilo puno više vjernika, a gost koji je služio liturgiju sa domaćim župnikom o. Aleksandrom Hmiljom bio je novozaređeni svećenik Žumberačkog vikarijata Križevačke eparhije o. Zoran Vladušić. Ova liturgija je bila posebna i po tome što je prvi puta Evanđelje čitano iz nove bogato ukrašene knjige koju su darovali Župi Uzvišenja svetog Križa u Slavonskom Brodu supružnici Dumeč, Eugen i Katarina r. Kava. Ovaj hvale vrijedan događaj je primjer i drugima da svojim darom mogu poboljšati i uljepšati inventar svoje župe a da će ih Svevišnji višestruko nagraditi.

8. studenoga - blagdan

TROPAR, glas 4.: Vođe nebeskih vojska! Molimo vas svagda mi nedostojni, da nas zaštitite svojim molitvama i očuvate nas pod okriljem vaše bestjelesne slave. Ponizno pred vama prostrti, kličemo: Izbavite nas od nevolja, vojskovođe višnjih sila.

KONDAK. glas 2.: Vojskovođe Božji, sluge božanske slave, načelnici anđela i vođe ljudi: Molite za nas ono što nam je od koristi i veliku milost, jer vi ste vođe bestjelesnih sila.

O ANĐELIMA
"Žetva je svršetak svijeta, a žeteoci su anđeli." Mt 13,39

Na grčkom jeziku riječ "angelos" znači "vjesnik", "glasnik". Spominju se u većini svetih knjiga, pa tako i u Bibliji ili Svetom pismu. Riječ anđeo spomenuta je u Bibliji više od tri stotine puta, što nam govori o vjerovanju u postojanje anđela. Vjerujemo da će vas zanimati istina o postojanju anđela, tko su oni i koja je njihova služba. Zato ćemo se u našem izlaganju držati onoga što je o anđelima zapisano u Bibliji, jer vjerujemo da je Biblija istinita i Bogom nadahnuta Božja objava ljudima, pa prema tome i ono što ona izvještava o anđelima možemo uzeti kao pouzdano i istinito. Prema Poslanici Hebrejima 1,14 anđeli su "službujući duhovi što se običavaju slati da služe onima koji imaju baštiniti spasenje". Oni izmiču našem običnom poimanju i tvore tajnoviti svijet nevidljivih i nadnaravnih sila. Dakle, anđeli su duhovna bića koja imaju osobnost, intelegenciju, emocije i slobodnu volju. Među svim stvorenim bićima, anđeli su najsposobniji i zato najbliži Bogu. Ne pripadaju našem prostoru i vremenu, ali mogu djelovati u našoj stvarnosti.

Prvi čas (Zornica) u PDF-u: klikni na sliku ili: https://drive.google.com/file/d/1cJqFLKxKs2pu2UDl8udN7vn6RCtv2mg_/view?usp=sharing 

Prvi čas je molitva časoslova koja spada u tzv. "male" dnevne časove, a moli se ujutro, o izlasku sunčevu ili po ustajanju pa se može nazvati i "Zornica". Lijepa je to, kratka i poticajna svagdanja molitva koja u svojim psalmima govori o traženju Boga u prvim jutarnjima časovima i zaziva Božju pomoć na cjelokupni dan. Sveto Pismo govori da "prvine" pripadaju Bogu. Kršćanin zna da nema ništa važnijeg i vrijednijeg na početku dana od susreta s Bogom u srcu i mislima. Jutarnja i večernja molitva ili "molitveni pravilo" kako se u tradiciji Crkve nazivaju, jesu obveza ljubavi svakoga vjernika prema Bogu i prema sebi i prema bližnjemu. Pored tzv. Jutarnjih molitava (po ustajanju), drevna je crkvena i monaška, zapadna i istočna tradicija, još od prve apostolske Crkve stvorila molitveni ritam - Časoslov. Dok se veliki časovi Jutrenje i Večernje u crkvi služe kao bogoslužje, Mali časovi se mogu i trebaju moliti od strane Crkve ili u crkvi ili kod kuće. Tako cijela Crkva zajedno moli. Mali časovi su kratki i izvanredno didaktički mudro složeni. Veliki dio se ponavlja svakoga dana (po tri psalma i molitve), što je vrlo važno za disciplinu uma, duha i volje, a osobito za usvajanje tekstova koji kad se nauče napamet tek mogu sići u dubinu duše i srca i mijenjati nas. Struktura časova u sebi ima samo dvije promjenjive stavke: tropar i kondak dana (ili blagdana ili sveca) koji se iz dana u dan mijenjaju i koji su doneseni na samom kraju. To su tropari i kondaci svagdanji (tjedni), nedjeljni, velikoposni i uskrsni, blagdanski i svetački. Tako kršćanin prati tjedni, mjesečni i godišnji liturgijski ritam Crkve, prvenstveno uči vjeru i teologiju iz ovih kratkih i teološki sažetih pjesama i molitava te moli zajedno s nebeskom Crkvom, nadahnjujući se svecima. Poticajno je i u skladu s našom tradicijom moliti pred ikonom, s upaljenom svijećom ili svjetiljkom, okrenuti istoku ("Suncu Pravde" kako Krista naziva Sveto Pismo), izgovarajući molitve na glas, premda se naravno može moliti na svakom mjestu. Što je tijelu jutarnja kava, to je duši molitva.


 

O. MILAN STIPIĆ, župnik Jatsrebarskog i dušobrižnik Dalmatinskog grkokatoličkog vikarijata, gostovao je u emisiji TrendMedia TV (Karlovac) "Žumberački zov" br. 372, 3. studenoga 2018. o župi Jastrebarsko, Dalmatinskom vikarijatu i općenito o grkokatolicima.


Youtube video: klikni na sliku ili: https://www.youtube.com/watch?v=KPmwQYXSPKc&feature=share&fbclid=IwAR2tWkKdcbZIRXYVjKXSovaG6Ig4oxqyDhcwxTg0Q9ngwYOH2YkiAZPN0pk