PROŠTENJE UZNESENJA MARIJINA U PEĆNOM

15. kolovoza 2016.


 


SVETKOVINA UZNESENJA (USNUĆA)

PRESVETE BOGORODICE

15. kolovoza

PRESVETA BOGORODICE, SPASI NAS!


LITURGIJA U KATEDRALI U KRIŽEVCIMA

POVODOM 70. OBLJETNICE SMRTI

VLADIKE JANKA ŠIMRAKA

Vijest i fotogalerija: klikni na sliku


O 70. OBLJETNICI SMRTI KRIŽEVAČKOGA VLADIKE JANKA ŠIMRAKA

Liturgija u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima

u utorak, 9. kolovoza 2016. u 18 sati

VJEČNAJA PAMJAT!


ODNOS S BOGOM JE PRIRODNA POTREBA SVAKOGA ČOVJEKA

 

Prema istočnim crkvenim ocima čovjek ima prirodnu potrebu za komunikacijom s Bogom, za molitvom. Ovu prirodnu potrebu za molitvom možemo lako razumijeti analizom antropološke trihotomije koja je tradicionalna na kršćanskom Istoku: ljudska se osoba sastoji od tri elementa: tijela, duše i duha. Svako od njih ima svoje potrebe i moći, i vlastiti način da ih izrazi. Ne smijemo zanijekati zahtjeve i potrebe tijela, jer se radi o prirodnim apetitima. Duša je djelatna na području znanja, volje i osjećaja. A duh? Duh moli. Molitvu dakle možemo nazvati 'disanjem duha'. Zato su molitveni stavovi, simbolika, ikone, tamjan, svijeće, klanjanje, pjevanje, obredne geste, obredna odjeća i glazba jednako važni kao i molitveni tekstovi. Moli čitavo ljudsko biće: i duh, i duša i tijelo, a ne samo um. Bog nadilazi naš um i zato s njim komuniciramo i na brojne druge načine, a ne samo razumom.


NEDJELJA SVETIH OTACA SEDAM EKUMENSKIH SABORA



U nedjelju koja pada između 13. i 19. srpnja Crkva se spominje svih svetih otaca sudionika velikih sedam sveopćih crkvenih sabora u prvom kršćanskom tisućljeću, na kojima su Svetim Duhom nadahnuti crkveni oci donijeli temeljne dogme vjere te kanonske i liturgijske uredbe Crkve Kristove.

TROPAR, gl. 8.: Ti si, o Kriste Bože naš, nadasve slavljen! Postavivši oce naše kao svjetlila na zemlji, sve si nas po njima priveo k pravoj vjeri. O Mnogomilostivi, slava Tebi!

KONDAK, gl. 8.: Propovijed apostola i dogme otaca utvrdiše Crkvu u jedinstvu vjere. Zaogrnuta plaštem istine, od nebeskog bogoslovlja izatkanim,  ona pravilno vrši službu i proslavlja veliko otajstvo vjere.


VLADIKA KRIŽEVAČKI NIKOLA KEKIĆ SUDJELUJE NA 67. REDOVNOM ZASJEDANJU BK BIH KAO DELEGAT HBK

U zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci 13. srpnja započelo je 67. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem predsjednika BK BiH vrhbosanskog nadbiskupa i metropolita kardinala Vinka Puljića. Na zasjedanju sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH osim mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog Ratka Perića koji se trenutačno nalazi u Rimu. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto. Na zasjedanju sudjeluju i delegat Hrvatske biskupske konferencije križevački vladika Nikola Kekić i delegat Slovenske biskupske konferencije koparski biskup Jurij Bizjak (IKA ZG).


PAPA FRANJO

ŠTO ČINITI TIJEKOM LJETNOG ODMORA?  – BUDI BLIŽNJI!

Ne trebam druge kategorizirati kako bih se odlučio tko je moj bližnji, a tko ne. O meni ovisi hoću li ili ne biti bližnji – to je moja odluka –, o meni ovisi hoću li biti bližnji osobi koju susrećem i koja treba pomoć, pa bio to i stranac ili čak neprijatelj. Isus zaključuje: "Idi pa i ti čini tako". Lijepa pouka! I to ponavlja svakome od nas: "Idi pa i ti čini tako"; budi bližnji bratu i sestri koje vidiš u nevolji. "Idi pa i ti čini tako". Činiti dobra djela, a ne samo govoriti prazne riječi

(Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju 10. srpnja 2016.; IKA Zg)


MISAO SVETIH OTACA

KAD UGLEDAŠ SUNCE, POGLEDAJ U SVOJU DUŠU

Ispitaj svoje srce da vidiš ima li ti duša svoje svjetlo na putu i svoju istinsku hranu i piće u Gospodu. Ako nema, onda marljivo nastoj, noću i danju, da to zadobiješ. Kad ugledaš sunce, provjeri  je li to pravo sunce, jer sjeti se da si slijep. Dakle, spaziš li kakvo svjetlo pogledaj u svoju dušu i vidi razabireš li u njoj svjetlo istine i dobra... To je Isus koji je došao vratiti vid tvom nutarnjem čovjeku.

Sv. Makarije Veliki (4. st., Egipat)


CARIGRADSKI PATRIJARH BARTOLOMEJ POZIVA NA POŠTIVANJE SVETE SOFIJE U ISTANBULU

Vijest: klikni na sliku


PETROVSKA NEDJELJA NA BUDINJAKU

Vijest: klikni na sliku


KARDINAL SARAH, PROČELNIK KONGREGACIJE ZA BOGOŠTOVLJE, POZVAO SVEĆENIKE RIMSKOG OBREDA DA SLAVE MISU OKRENUTI PREMA ISTOKU

“Ispravno poimanje jest da su svi okrenuti u istome smjeru: prema Gospodinu koji dolazi.“

Članak: klikni na sliku


ARHIJEREJSKA LITURGIJA U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI NA BLAGDAN SV. ĆIRILA I METODA PO RIMSKOM KALENDARU

 

U utorak, 5. srpnja 2016., na blagdan sv. braće Ćirila i Metoda po rimskom kalendaru, prema tradiciji vladika križevački Nikola Kekić, u zajedništvu s arhimandritom Zvonimirom Kurečićem, o. Ivicom Radeljakom, o. Milanom Stipićem, o. Gorazdom Bastašićem i o. Danijelom Hranilovićem, služio je arhijerejsku liturgiju u zagrebačkoj katedrali. Pjevao je mješoviti zbor Ćirilo-Metodova kora pod ravnanjem prof. Darjane Blaće-Šojat. Propovijedao je o. Zvonimir Kurečić, poslanicu otpjevao podđakon Livio Marijan, kancelar Eparhije, a posluživali bogoslovi Antonij Pajić i Andriy Savyak. Poslije liturgije održana je zajednička večera Ćirilo-Metodova kora s kojom je zaključena ova pjevačko-pastoralna godina.


PETROVSKO PROŠTENJE U SOŠICAMA

 

U nedjelju, 3. srpnja 2016., u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Sošicama, povodom blagdana naslovnika crkve sv. vrhovnih apostola Petra i Pavla, vladika križevački Nikola Kekić, u zajedništvu sa župnikom o. Marjanom Jeftimovim i drugim svećenicima, služio je arhijerejsku liturgiju kojoj je nazočio veliki broj vjernika župe Sošice kao i hodočasnika. Poslije liturgije Vladika se zadržao s narodom u bratskom proštenjarskom ozračju (foto: Jasna Radić).


NAJAVA

PROSLAVA BLAGDANA SV. BRAĆE ĆIRILA I METODA
U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI

ARHIJEREJSKA LITURGIJA
služi vladika križevački Nikola Kekić
pjeva Mješoviti zbor Ćirilo-Metodova kora
utorak, 5. srpnja, 2016., u 19 sati


NEDJELJA 7. PO DUHOVIMA, glas 6.

 

“Neka vam bude po vašoj vjeri!“ (Mt 9, 29)

TROPAR: Anđeoske sile pojaviše se na grobu tvojem, a stražari kao mrtvi popadaše. Marija stajaše kod groba tražeći prečisto tijelo tvoje.  Pokorio si pakao, koji te nije mogao obmanuti, sreo si Djevu, dajući život. Uskrsnuo si iz mrtvih, Gospode, slava tebi!

KONDAK: Životvornom snagom začetnik svega života, Krist Bog, uskrisi mrtve iz mračnog podzemlja, i dade uskrsnuće rodu ljudskomu. On je, naime, Spasitelj sviju, uskrsnuće i život, i Bog sviju.


MISAO SVETIH OTACA

NAJPRIJE MIR, A ONDA PRINOS

 

Ako Onaj kojem ništa ne treba i u kojem nema pristranosti neće primiti čovjeka koji mu dolazi sa žrtvenim darom dok se ne izmiri sa svojim bližnjim s kojim je u zavadi /Mt 5, 23/, razmisli i dobro procijeni kako trebaš Bogu prinijeti tamjan na oltaru svoje duše da bi mu tvoj dar bio doista prihvatljiv (Evagrij Pontski).


U ANTIOHIJI KATOLICI I PRAVOSLAVNI ZAJEDNO PROSLAVILI APOSTOLSKE PRVAKE SV. PETRA I PAVLA

Vijest: klikni na sliku


SVETAC DANA

1. srpnja
SV. KUZMA I DAMJAN, DOBROTVORI

TROPAR, glas 4.: Radosne pjesme danas uputimo Bogu koji je na visini, ljudi, jer nam je dao Kuzmu i Damjana, liječnike koji liječe bez naplate! Njima zavapijmo: Pošto ste badava primili milost ozrdavljanja, badava i podajte svima koji spomen vaš časte!

KONDAK, glas 2.: Primivši milost ozdravljanja od samog izvora čudesa, vi obilato i bez naplate  djielite onima koji se vama utječu, sveti liječnici i besrebrenici Kuzma i Damjane! Pogledajte i na nas u našim duševnim i tjelesnim bolestima, moleći Krista Boga obilje milosti.

Ova dvojica braće rođena su u Rimu, gdje su kao djeca kršteni i u tom duhu odgajani. Bog im je dao veliku milost da liječe ljude i životinje od svake bolesti i nevolje, i to obično polaganjem ruku. Za to nisu nikada od ljudi tražili neku nagradu. Samo su od bolesnika tražili da vjeruju u Isusa Krista. Veliko imanje, koje su naslijedili od roditelja, milostivo su razdijelili siromašnima i nevoljnima. Kad su uhapšeni, pred carem su izjavili: «Naš Bog nije stvoren. On je stvoritelj svega. Tvoji bogovi ljudske su izmišljotine i djelo ruku umjetnika. I kad ne bi bilo tih umjetnika da vam naprave bogove, vi se ne biste imali kome klanjati.» Mučeništvo su podnijeli 284. godine.


29. lipnja

BLAGDAN SVETIH VRHOVNIH APOSTOLA PETRA I PAVLA

 

TROPAR: Prvaci apostola i svega svijeta učitelji! Molite Vladara sviju da svemu svijetu dade mir, a našim dušama veliku milost!

KONDAK: Hrabre i bogoglasne propovjednike, prvake svojih apostola, Ti si, Gospode, uzeo k sebi da uživaju Tvoja dobra i mir. Jer njihove Ti muke i smrt više omilješe nego bilo koja žrtva paljenica. Ti si jedini koji poznaješ tajne ljudskih srdaca!


PAPA U ARMENIJI: SNAŽNE EKUMENSKE RIJEČI I GESTE

“Svetosti, u ime Božje, molim da me blagoslovite“

“Susreli smo se i bratski zagrlili; molili smo zajedno i razmijenili darove, nade i brige Kristove Crkve, koje jednoglasno slušamo otkucaje srca i u koju vjerujemo i osjećamo kao jednu. 'Jedno tijelo i jedan Duh - kao što ste i pozvani na jednu nadu ... Jedan Gospodin! Jedna vjera! Jedan krst. Jedan Bog i Otac sviju, nad svima i po svima i u svima' ( Ef 4,4-6). Uistinu, ove Pavlove riječi možemo s radošću učiniti svojima... Neka Jedinorođenac, koji je ovdje sišao, blagoslovi naš hod. Duh Sveti neka od vjernika učini jedno srce i jednu dušu: neka nas ponovno utemelji u jedinstvu. Zbog toga ga želim iznova zazvati, posvajajući sjajne riječi koje su ušle u vašu liturgiju: 'Dođi, o Duše, ti koji si s neprestanim uzdasima naš zagovornik kod milosrdnog Oca, Ti koji čuvaš svete i čistiš grešnike'; izlij na nas oganj svoje ljubavi i jedinstva, i 'neka se tim ognjem otope motivi naših sablazni' (Grgur iz Nareka, Tužaljke 33,5), na poseban način nedostatak jedinstva među Kristovim učenicima.“ (Papa Franjo na armenskoj  božanskoj liturgiji u katedrali u glavnom gradu Armenije Erevanu, u nedjelju, 26. lipnja 2016.).

Nakon armenske božanske liturgije Badarak, koju je u katedrali Armenske apostolske Crkve u Erevanu predvodio katolikos svih Armenaca Karekin II., papa je zamolio armenskog patrijaha: “Svetosti, u ime Božje, molim da me blagoslovite; da blagoslovite mene i Crkvu Katoličku; da blagoslovite ovaj naš hod prema punom jedinstvu". Nakon udijeljenog blagoslova, armenski je katolikos zamolio Papin blagoslov za sebe i cijelu Armensku Crkvu (izvor: IKA).


MISAO SVETIH OTACA I MAJKI

DA SVI BUDU ZADOVOLJNI SA MNOM...

Amma (majka) Sara reče: Kad bih molila Boga da svi ljudi budu zadovoljni sa mnom, pred svakim bih vratima trebala nijenjati svoje mišljenje. Stoga ću radije moliti da moje srce bude čisto prema svima. (Apophthegmata Patrum)


NEDJELJA 6. PO DUHOVIMA
glas 5.

 

Isus liječi uzetoga

“Hrabro, sinko, otpuštaju ti se grijesi!“ (Mt 9, 2)

TROPAR: Riječ, s Ocem i Duhom bez početka, rodi se od Djevice za spasenje naše  Iskažimo Joj, vjerni, čast i klanjanje! Jer Ona izvoli tijelom uzići na križ, i smrt podnijeti, te mrtve uskrisiti slavnim uskrsnućem svojim.

KONDAK: Sišao si u predpakao, Spasitelju moj, i kao svemogućnik skršio si njegovu moć. Kao Stvoritelj mrtve si uskrisio sa sobom, i žalac si smrti slomio. Po Tebi je, Čovjekoljupče, Adam izbavljen od prokletstva. Stoga svi vapimo Tebi: Spasi nas, Gospode!

BOGORODIČAN: Raduj se, neprolazna vrata Gospodnja! Raduj se, bedeme i zaklone svima, koji se k tebi utječu! Raduj se, tiho pristanište! Premda netaknuta od muža ti si rodila po tijelu Stvoritelja svoga i Boga. Ne prestaj moliti se za nas! Ta mi slavimo tebe i klanjamo se porodu tvome!


PAPA FRANJO U ARMENIJI

Prvoga dana boravka u Armeniji, papa Franjo je pohodio ečmijadzinsku katedralu Armenske apostolske Crkve. Dolazak Pape pred katedralu pozdravljen je zvonjavom zvona. Za vrijeme ulazne procesije zbor je pjevao himan Hrashapar posvećen sv. Grguru Prosvjetitelju. Nakon što su izmolili Psalam 122, Papi je riječ dobrodošlice izrekao katholikos Karekin II. Zahvalni govor papa Franjo započeo je: "S ganućem sam prešao prag ovog svetog mjesta, svjedoka povijesti vašega naroda, središta koje zrači duhovnost; dragocjen je Božji dar da se mogu približiti oltaru s kojega Kristovo svjetlo obasjava Armeniju". Obraćajući se pak katholikosu, Papa je rekao "hvala Vam Svetosti što ste me primili u svoj dom, taj znak ljubavi jasno govori više od riječi, a podrazumijeva prijateljstvo i bratsku ljubav". U toj prigodi Papa je naglasio kako "vjera u Krista za Armeniju nije poput neke odjeće, koja se lako obuće ili svuče s obzirom na okolnosti, već je konstitutivna stvarnost identiteta". Nadalje, papa Franjo je izrazio zahvalnost za put što su ga Katolička i Armenska apostolska Crkva prošle u iskrenom i bratskom dijalogu. U tom je kontekstu spomenuo i one koji su dali poseban doprinos tomu poput njihovih svetosti Vaskenoma I. i Karekina I., te Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. Na tom putu je spomenuo i ekumenska nastojanja uz spomen na svjedoke vjere 20. st. koja su održana u okviru Velikog jubileja 2000. Na kraju je papa Franjo rekao "Svemogući Bože, Oče Gospodina našega Isusa Krista, po zagovoru Blažene Djevice Marije, sv. Grgura Prosvjetitelju "svjetlonoše svete Crkve Armenaca" i sv. Grgura iz Nareka, crkvenog naučitelja, blagoslovi cijeli armenski narod i trajno ga čuvaj u vjeri, koju je primio od očeva i koju je ponosno svjedočio tijekom stoljeća" (Izvor: IKA Zagreb).


ČESTITAMO
DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

 

Za našu domovinu i one koji njome upravljaju, brane je i štite, pomolimo se Gospodu: Gospode, pomiluj!


SVETAC DANA

25. lipnja
Časna majka Febronija, mučenica

Poznata kao Febronija iz Nisibisa, bila je kći senatora Prosfora u Rimu. Kao djevojka napustila je Rim i otišla u zemlju asirsku te se zamonašila u manastiru blizu grada Sivapolisa gdje njezina teta Briena bijaše predstojnica. Car Dioklecijan posla u ta područja nekog Selima i nećaka mu Lisimaha da hvata i ubija kršćane. Selim sazna da u manastiru živi lijepa Febronija i naredi da ju dovedu preda nj. Budući da se ona ne htjede odreći svoje vjere i udati se za ovoga silnika, on je dade na silne muke od kojih ona preminu. Bilo je to 310. godine. Lisimah naredi da se tijelo mučenice Febronije odnese u manastir i tamo časno sahrani te se s nekoliko vojnika obrati i dade krstiti. Moći ove mučenice prenesene su 363. godine u Carigrad.

TROPAR, glas 4.: Ovčica tvoja, Isuse Febronija, kliče ti jakim glasom: Tebe, Zaručniče moj, ljubim i žudeć za tobom trpim; zajedno s tobom se razapinjem, s tobom sam i ukopana u krštenju tvome; i radi tebe trpim da i kraljujem s tobom; zbog tebe i umirem da s tobom i živim. Stoga me primi kao žrtvu neokaljanu, jer sam ti se u ljubavi žrtvovala. Po njezinom zagovoru, Milostivi, spasi naše duše.


24. lipnja
BLAGDAN ROĐENJA SV. IVANA KRSTITELJA,
PRETEČE GOSPODNJEGA

TROPAR: Proroče i Pretečo dolaska Kristova! Mi, koji te s ljubavlju častimo, ne znamo kako da te dostojno proslavimo. Jer tvoje slavno i časno rođenje riješilo je majku neplodnosti i oca nijemosti, a svijetu je navijestilo utjelovljenje Sina Božjega.

KONDAK: Prije nerotkinja, a danas rodi Kristova Preteču! Na njemu se ispuniše sva proročanstva! Jer koga proroci propovijedahu, na Njega on stavi ruku na Jordanu. Pojavi se Božje Riječi prorok, propovjednik ujedno i Preteča. 

Bio je sin velikog svećenika židovskog Zaharije i žene mu Elizabete, koja bijaše nerotkinja. Zahariji se u Hramu dok je prinosio žrtveni kâd javi anđeo Gospodnji Gabriel s porukom da će mu žena roditi sina i neka mu dade ime Ivan. No Zaharija je posumnjao i stoga zanijemi godinu dana. I zače Elizabeta u starosti svojoj te porodi sina. Kada se osmi dan po rođenju skupi rodbina u domu Zaharijinu da obrežu dječaka i da nadjenu mu ime, upitaše oca koje ime želi dati sinu i on na pločici napisa: Ivan. U tom času Zahariji se povrati govor i on nadahnut Duhom Svetim prorokova hvalospjev “Blagoslovljen Gospod Bog Izraelov“ u kojem o Ivanu prorokuje: “A Ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati jer ćeš ići pred Gospodom da mu pripraviš putove...».


VIDEO

K R A B A T
Dokumentarno-igrani film HRT-a o žumberačkom uskoku
Janku Šajatoviću Krabatu

Dokumentarno-igrani film o povijesti Hrvatske i srednje Europe, ispričanoj kroz život i sudbinu žumberačkog uskoka Janka Šajatovića Krabata. Taj je uskok 1660. postao članom Hrvatske konjaničke garde u službi saskog kneza, pod imenom Johann von Schadowitz. U sljedećih 20 godina napredovao je do osobnoga kneževog savjetnika, a od 1690. o njemu se razvijaju legende i mitovi. Do 20. stoljeća von Schadowitz pada u zaborav, ali iznimnu popularnost stječe Krabat i romani o njegovim nadnaravnim moćima i čarobnjaštvu. U 21. stoljeću u Njemačkoj svjedočimo pravoj ''krabatizaciji'', a Krabat postaje i inspiracija umjetnicima svih izričaja. U Hrvatskoj, Krabat je i dalje gotovo nepoznat.

 

Film: klikni na sliku


VIDEO

ČUDESNA ARMENIJA
kratak video o Armeniji i Armencima

Video: klikni na sliku


ARMENCI - PRVA KRŠĆANSKA NACIJA U POVIJESTI

Tekst i fotogalerija: klikni na sliku


PAPA FRANJO PUTUJE U POHOD ARMENIJI

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=181070

Papin pohod Armeniji uživo prenosi LaudatoTV


GRKOKATOLIČKE CRKVE I KAPELE

KAPELA SV. IVANA KRSTITELJA U VISOČAMA (SOŠICE) 

Tekst i fotogalerija: klikni na sliku


O. OLEG ZAKALJUK RUKOPOLOŽEN ZA PREZBITERA

U subotu, 18. lipnja 2016. godine, u Grkokatoličkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Prnjavoru, vladika križevački Nikola Kekić rukopoložio je za svećenika Križevačke eparhije đakona Olega Zakaljuka. Liturgijskom slavlju prisustvovali su svećenici iz svih vikarijata Eparhije: iz Žumberačkog vikarijata o. Marijan Jeftimov, o. Zenjo Zastavni, o. Milan Stipić i o. Danijel Hranilović; iz Slavonsko-srijemskog vikarijata o. Aleksandar Hmilj i o. Vladmiri Magoč te iz Bosansko-hercegovačkog vikarijata o. Mihajlo Stahnek, o. Ivan Ljiskij, o. Viktor Pavić i o. Orel Zakaljuk, ređenikov brat, koji je kao arhiđakon brata vodio do oltara. Sudjelovali su i rimokatolički svećenik te đakon, kao i ređenikova obitelj, redovnice i brojni vjernici. Na mnogaja ljeta našem neojereju Olegu podaj Gospodi!


GRKOKATOLIČKE CRKVE I KAPELE

GRKOKATOLIČKA CRKVA SV. ĆIRILA I METODA U METLICI (SLOVENIJA)

Tekst i fotogalerija: klikni na sliku


MISAO SVETIH OTACA

KRŠĆANI KAO LUKAVI TRGOVCI

Kao što lukavi trgovci nikad ne ulažu u samo jednu stvar, već stalno šire svoje poslove i u nastojanju da što više uvećaju svoj imetak ostavljaju one u kojima nema zarade i posvećuju se onima koji im donose najveću dobit, tako bismo i mi trebali poticati svoju dušu da bude poduzetna i umješna u postizanju istinske i velike dobiti, ništa manje nego samoga Boga koji će nas onda naučiti kako se moli u istini. Jer Gospod počiva u duši čistih motiva i time je čini prijestoljem božanske slave.

(Sv. Makarije Veliki)


PAPA POZIVA KATOLIKE NA MOLITVU ZA SVEPRAVOSLAVNI KONCIL KOJI SE ODRŽAVA NA KRETI

Pozvani smo usvojiti Petrovu ispovijest vjere, radosno priznajući da je Isus Sin Božji, vječna Očeva Riječ koja je postala čovjekom radi otkupljenja čovječanstva – istaknuo je papa Franjo u nagovoru, a nakon Angelusa pozvao je na molitvu za Svepravoslavni sabor koji je danas započeo na Kreti (bitno.net).


19. lipnja

NEDJELJA PETA PO DUHOVIMA I SV. APOSTOL JUDA TADEJ

TROPAR nedjeljni, glas 4.: Svijetlu vijest o uskrsnuću saznavši od anđela učenice Gospodnje; i zbacivši sa sebe praroditeljsko prokletstvo, radujući se, apostolima govorahu: Pobijeđena je smrt, uskrsnu Krist Bog, dajući svijetu veliku milost.

TROPAR Apostolu, glas 1.: Ti si, Judo, rođak Kristov i hrabar mučenik! Pobožno te slavimo, jer si satro obmanu i sačuvao vjeru. Stoga slaveći danas tvoj sveti spomen primamo oproštenje grijeha po tvom zagovoru.

KONDAK Apostolu, glas 2.: Zasjao si snagom razuma kao odabrani učenik i kao neoboriv stup Crkve Kristove; narodima si propovijedao riječ Kristovu, učeći ih vjerovati u jednoga boga. njime proslavljen, slavni apostole Judo, obdaren si darom liječenja da liječiš boli onih koji ti se utječu.

KONDAK nedjeljni, glas 4.: Spasitelj i Izbavitelj moj, iz groba kao Bog oslobodi od okova ljudski rod, i skrši silu paklenu, a kao Vladar treći dan uskrsnu.


DOGAĐAJ

13. IZVANREDNA MOLITVA SVIH CRKAVA ZA POMIRBU, JEDINSTVO I MIR U JERUZALEM

Nedjelja 19. lipnja 2016. u 18 sati,

MARONITSKA KATOLIČKA CRKVA JERUZALEM

Ove nedjelje, kada prema Julijanskom kalendaru pada svetkovine Pedesetnice – Duhove, sve kršćanske Crkve u svetom gradu Jeruzalemu okupit će se po 13. put na zajedničku molitvu za pomirbu, mir i jedinstvo, baš kao što su se Isusovi prvi učenici – apostoli, zajedno s Bogorodicom Marijom, okupili na molitvi u tom istom gradu na prve Duhove. Ove godine je domaćin molitve Maronitksa katolička Crkva te će se molitva održati u njezinom sjedištu (egzarhatu) u Jeruzalemu, uz sudjelovanje svih kršćanskih Crkava u Svetoj zemlji, a predsjedat će maronitski egzarh i nadbiskup Moussa El- Hage. Molitva će biti svečani zaziv Duha Svetoga da obnovi sve, svako srce, cijelu Crkvu i čitav svijet. Događaj prenose brojne kršćanske i druge televizijske postaje, uključujući i LUDATO TV u Hrvatskoj u 18 sati.


BIZANTSKA LITURGIJSKA TEOLOGIJA

LITURGIJA PREOBRAŽAVA STVARNOST

Bogoslužje Crkve preobražava stvarnost. Ono ne uništava ljudskost onih koji u njega ulaze. Ono pročišćava i filtrira narav, zatim upija i uzdiže u molitvi sve ono dobro i pozitivno u čovječjoj prirodi. To preobražavajuće načelo ima svoj korijen, poput čitave teologije, u 'hipostatskoj uniji' ili neslivenom jedinstvu Boga i čovjeka u Isusu Kristu. Kada elementi ljudske kulture uđu u bogoslužje, oni se probražavaju u nešto više. Gube se ograničenosti stvorene realnosti, naravi, etniciteta. Oni postaju univerzalni i univerzalizirajući. Postaju dûga sastavljena od ikona, himnografije, glazbe, arhitekture... jednom rječju:  bivaju prožete božanskom ljepotom. U bogoslužju se instinktivno osjeća disanje Svetoga Duha koje u nama budi onu našu iskonsku, pravu, realnu, bogom-danu narav koja se poput suncokreta sasvim normalno okreće ka svom pobožanstvenjenju (Joseph Raya /1916-2005/, melkitski metropolita i nadbiskup).


15. lipnja

SVETI JERONIM, časni otac

Rodio se oko godine 345. u Stridonu u Dalmaciji od bogatih roditelja. U Rimu je izučio osnovne nauke, a teološku naobrazbu stekao je u Antiohiji i Carigradu. Kratko vrijeme bio je tajnik pape Damaza, a onda odlazi u Jeruzalem. U Betlehemu je izgradio muški i ženski samostan, gostinjac za hodočasnike i školu. Popravio je latinski tekst Novoga zavjeta i s hebrejskog preveo na latinski Stari zavjet. Ta dva latinska teksta združena su u cjelinu pod nazivom Vulgata i postala službenim biblijskim tekstom Latinske Crkve. Umro je oko 420. godine u Betlehemu. Moći su mu 642. godine prenesene u Rim. Zaštitnik je Dalmacije. Zapadna ga tradicija spominje 30. rujna, a istočna 15. lipnja.

KONDAK, glas 3.: Nasladivši se suzdržljivošću i obuzdavši želje svoga tijela, Bogomudri, pokazao si se pravim svjetlom vjere koje i sada posred raja sjaji, sveti oče Jeronime!


MISLI OTACA

TRPJETI RADI LJUBAVI

 Koptska ikona - Krist i sv. mučenik Mina, 6. st.

“Trpjeti zajedno s drugima i za druge, trpjeti zbog istine i pravde, trpjeti iz ljubavi i da bismo postali ljudi koji istinski vole – to su temeljne odrednice humanosti i čovječnosti, i napustiti ih značilo bi uništiti bit čovjeka“ (papa Benedikt XVI.). 


GRKOKATOLIČKE CRKVE I KAPELE

SVETI ILIJA NA GERI

- klikni na sliku - 


MISLI OTACA

BUDI JEDNOSTAVAN

 

Ako želiš ići putem svetih: pronađi radost u jednostavnom životu; skromno se odijevaj i hrani; budi prirodan; ne pravi se važan...; govori iz srca.... (Abba Filemon, Egipat)


ISTOČNI KATOLICI ZNAK SU KATOLICITETA KATOLIČKE CRKVE

 

 Patrijarsi istočnih katoličkih Crkava

Za katolika, bilo istočnog, bilo zapadnog, postojanje obredâ koji su različiti od njegova vlastitog, trajno je svjedočanstvo istinske naravi njegove Crkve. Znamo iz katekizma da je “katolicitet” jedan od bitnih oznaka Crkve, oznaka koju je Karl Adam definirao kao “bitnu prilagodljivost Crkve u službi čitavome čovječanstvu”. Po svom katolicitetu, Crkva je u stanju obnoviti i sjediniti sve stvari u Kristu. No, kako bi to mogla učiniti, mora biti sposobna prilagoditi se svim različitim ljudskim tvorevinama što ih mora usvojiti i primiti, da bi onda mogla sve pritjeloviti Kristu. Nije dakle dovoljno da Crkva bude intergrirano kršćanstvo samo u svojoj bîti. Da bi ispunila svoje poslanje mora uvijek težiti ka tome da svoj unutarnji dinamizam ostvaruje u vanjskom iskazu svoga života. Ona mora težiti tome da u cjelokupnom svom vanjskom izražaju predstavlja i bude kršćanstvo, kristolika – i to kršćanstvo u kojem će sve ljudske različitosti naći svoje pravo mjesto u jedinstvu istine i ljubavi. Crkva, naime, treba različite oblike da bi savršeno izrazila svoju unutarnju bit (R. Taft). 


IZAŠLA PAPINA POBUDNICA 'AMORIS LAETITIA' (RADOST LJUBAVI) NA HRVATSKOM

Vijest: klikni na sliku 


ČETVRTA NEDJELJA PO DUHOVIMA, glas 3.

Evanđelje po Mateju, zač. 25. (8, 5- 13)

U ono vrijeme uđe Isus u Kafarnaum, pristupi mu satnik pa ga zamoli: "Gospode, sluga mi leži kod kuće uzet, u strašnim mukama." Kaže mu: "Ja ću doći izliječiti ga." Odgovori satnik: "Gospode, nisam dostojan da uđeš pod krov moj, nego samo reci riječ i izliječen će biti sluga moj. Ta i ja, premda sam čovjek pod vlašću, imam pod sobom vojnike pa reknem jednomu: 'Idi!' - i ode, drugomu: 'Dođi!' - i dođe, a sluzi svomu: 'Učini to' - i učini." Čuvši to, zadivi se Isus i reče onima koji su išli za njim: "Zaista, kažem vam, ni u koga u Izraelu ne nađoh tolike vjere. A kažem vam: Mnogi će s istoka i zapada doći i sjesti za stol s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom, a sinovi će kraljevstva biti izbačeni van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zubi." I reče Isus satniku: "Idi, neka ti bude kako si vjerovao!" I ozdravi sluga u taj čas.

TROPAR: Neka se veseli nebo, neka se raduje zemlja! Jer učini moć Gospod rukom svojom. On smrću satre smrt, prvijenac postade iz mrtvih, od ponora paklena izbavi nas, i dade svijetu veliku milost.

KONDAK: Uskrsnuo si iz groba, Milostivi! Istrgao si nas iz okova smrti! Sad se Adam veseli i raduje Eva. Proroci skupa s patrijarsima slave bez prestanka božansku moć Tvoje vlasti.

BOGORODIČAN: Tebe, posrednice spasenja roda našega, veličamo, Bogorodice Djevo! Od tebe je, naime, uzetim tijelom, tvoj Sin i Bog naš, podnio na križu muku i izbavio nas od propasti, jer je Čovjekoljubac.


SVETAC DANA

11. lipnja - blagdan
Sveti Bartolomej i Barnaba, apostoli

TROPAR: Primivši ognju sličan jezik snagom Duha, posvuda ste propovijedali utjelovljenu Riječ. Zbog Nje jedan bijaše u glavu zasječen, a drugi kamenovan. Vi te, Bartolomeju i Barnabo, ures zbora apostolskog. Stoga štujemo vaš spomen i prosimo: molite Krista Boga da dobijemo oproštenje grijeha.

KONDAK Bartolomeju, glas 4.: Ti si veliko sunce Crkve! Jasnoćom učenja i silnim čudesima one koji te štuju vodiš po svjetlu, Bartolomeju apostole!

KONDAK Barnabi, glas 3.: Gospodnji ti si bio istinski služitelj i prvi od sedamdesetorice apostola. Zajedno s Pavlom proslavio si se u propovijedanju, navješćujući svima Krista Spasitelja. Zbog toga s pjesmama, Barnabo, slavimo božanstveni tvoj spomen.


SVETAC DANA

9. lipnja:
SV. ĆIRIL ALEKSANDRIJSKI

KONDAK, glas 3.: Napojio si nas dubokim naukom bogoslovlja sa izvora Spasiteljevih, pogrdivši krivovjerje, blaženi Ćirile, i spasio svoje od razdora. Učitelj si svih krajeva, časni oče, jer božanske tajne objavljuješ.

Rodio se u Aleksandriji 376. godine. Bio je plemićkog porijekla. Učitelj mu bijaše stric Teofil, patrijarh aleksandrijski. Jedno vrijeme Ćiril je bio među monasima. Godine 403. kao svećenik pratio je strica na crkveni sabor. Godine 412. Ćiril je izabran za aleksandrijskog patrijarha, naslijedivši tako strica Teofila. Kao pastir vodio je veliku borbu s krivovjercima Novacijancima, s krivovjernim carigradskim patrijarhom Nestorijem i sa Židovima u Aleksandriji. Predsjedao je Trećem ekumenskom saboru u Efezu (431.) zastupajući u isto vrijeme i papu rimskoga Celestina. Na ovom saboru osuđen je Nestorijev nauk. Za Ćirila se kaže da je sastavio molitvu "Bogorodice Djevo, raduj se..." Pisao je egzegetska, dogmatsko-polemička, apologetska i homiletska djela. Drži ga se jednim od velikih otaca Crkve. Umro je 444. godine. 


IZVANREDNO ZASJEDANJE HBK, 7. 06. 2016.

BISKUPI POZIVAJU NA MOLITVU ZA POLITIČKI ŽIVOT I BRIGU ZA OPĆE DOBRO

Potaknuti događajima i okolnostima trenutačnog stanja u hrvatskom društvu biskupi su izrazili duboku zabrinutost koja je povezana s teškoćama demokratskog funkcioniranja vlasti. Naime, bolno je promatrati postupke s nedostatkom odgovornosti i nebrige za vrijednosti koje su u temelju slobodne hrvatske države, a za koje su podnesene tolike žrtve hrvatskih branitelja. Važno je to imati pred očima upravo u danima kada se spominjemo 25. obljetnice hrvatske državnosti. Biskupi smatraju kako je pogubno dopustiti da se produbljuju postojeće podjele, temeljem otklona od istine i uskih sebičnih ili političkih interesa, te stranačkih probitaka. Stoga se pozivaju vjernici neka u svoje molitvene nakane uključe rad odgovornih za politički život i brigu za opće dobro naroda i Domovine, priopćilo je Tajništvo HBK (izvor: IKA Zagreb).


GRKOKATOLIČKI ŽUPNIK JASKE PREDVODIO MOLITVU ZA STRADALE VATROGASCE NA KORNATIMA

Članovi DVD-a Jastrebarsko, zajedno s gradonačelnikom Zvonimirom Novoselom i velečasnim Milanom Stipićem, župnikom jaskanske grkokatoličke Župe Preobraženja Gospodnjega, posjetili su mjesto stradavanja 12-orice vatrogasaca na Kornatima, kako bi odali počast kolegama koji su poginuli u jednoj od najvećih mirnodopskih nesreća koja je pogodila Hrvatsku. Kod kapele sv. Florijana i spomen obilježja na otvorenom, vrijeme je proteklo u posebnom ozračju uz puno emocija i pijeteta prema stradalima. Župnik Milan Stipić tom je prilikom predvodio prigodnu molitvu, a u znak sjećanja na ovaj posjet, članovi DVD-a Jastrebarsko postavili su spomen ploču u znak zahvale i vječnog poštovanja vatrogascima poginulim u kornatskoj tragediji. Nakon službenog dijela jaskanski vatrogasci obišli su i razgledali monumentalne križeve koji su u tehnici suhozida izgrađeni za svakog preminulog vatrogasca na mjestu gdje su pronađena njihova tijela (Izvor: Radio Jaska).


VIRTUALNA ŠETNJA BAZILIKOM USKRSNUĆA (SVETOG GROBA) U JERUZALEMU

http://www.holysepulchre.custodia.org/default.asp?id=4098#.V1fgDmV8YsI.facebook

klikni na sliku ili link


KRŠĆANSKE CRKVE ZAJEDNIČKI OBNAVLJAJU KRISTOV GROB U JERUZALEMU

Zajedničkim pothvatom Grko-pravoslavnog patrijarhata Jeruzalema, katoličke Franjevačke kustodije u Svetoj Zemlji i Armenskog apostolskog patrijarhata Jeruzalema prvi put nakom skoro 200 godina obnavlja se Kristov grob, koji se nalazi posred Bazilike Uskrsnuća (ili Svetog Groba) u Jeruzalemu i kao takvo  predstavlja jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta svekolikoga kršćanstva.  Odluka o obnovi uslijedila je nakon što je nadležno  izraelsko tijelo za kulturne i spomeničke objekte upozorilo na nesigurnost i oštećenja kapele. Predstavnici triju Crkava koje dijele vlasništvo nad svetim Grobom odmah su se složili oko obnove i ona je započela početkom lipnja ove godine. Uz sve tri spomenute Crkve, u pokrivanju troška sudjeluje i jordanski kralj Abdullah. Prvotnu baziliku na mjestu Kristova raspeća, pokopa i uskrsnuća sagradio je oko 325. godine car Konstantin Veliki, ali je ta bazilika stradala od islamskih osvajača u 11. st. Križari su u 13. st. obnovili baziliku u njezinu današnjem obliku (Izvor: http://abcnews.go.com).

Virtualna šetnja Bazilikom: http://www.holysepulchre.custodia.org/default.asp?id=4098


MISLI OTACA

LOŠE USPOMENE I OGORČENOST

Oni koji stalno nose loše uspomene i ogorčenost u sebi a očekuju nekakve plodove od svoje molitve, sliče na ljude koji idu po vodu s probušenim vjedrom (Evagrij Pontski, 346-399, učenik sv. Grgura Nazijanskog).


GRKOKATOLIČKE CRKVE I KAPELE

SAMOSTAN I KAPELA KRISTA ČOVJEKOLJUPCA (SRCA ISUSOVA) U SOŠICAMA

Tekst i slike: klikni na sliku 


PROSLAVA KRISTA ČOVJEKOLJUPCA (SRCE ISUSOVO) U SAMOSTANU BAZILIJANKI U SOŠICAMA

U petak, 3. lipnja 2016., na blagdan Krista Čovjekoljupca (Srce Isusovo) svečanom liturgijom koju je služio vladika križevački Nikola Kekić, u istoimenoj kapeli Samostana Bazilijanki u Sošicama, proslavljen je blagdan naslovnika samostanske kapele. U samostanu su sada dvije sestre, s. Ana i s. Julijana. O povijesti ovog samostana vidi: 

http://www.krizevacka-eparhija.com/index.php/eparhija/sestre-bazilijanke/samostan-baziljank-u-sosicama


APOSTOLSKO PISMO PAPE FRANJE U OBLIKU MOTU PROPRIJA "POPUT BRIŽNE MAJKE"
O posebnim postupcima uklanjanja sa biskupske službe

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=180674


PROSLAVA BLAGDANA MUKÂ PRESVETE BOGORODICE I MOLITVA ZA ZDRAVLJE U SAMOBORU

U subotu, 4. lipnja 2016., u samoborskom grkokatoličkom Duhovnom centru obilježen je blagdan Mukâ presvete Bogorodice ili Žumberačke Bogorodice. Svečanu svetu liturgiju predvodio je protojerej stavrofor Milan Vranešić u zajedništvu s mjesnim grkokatoličkim župnikom o. Danielom Vranešićem, fra Marinom Grbešićem, magistrom franjevačkih novaka, i  vlč. Branimirom Budinskim, župnikom župe Krista Kralja iz Domaslovca. Prigodnu propovijed okupljenim vjernicima izrekao je domaslovečki župnik koji je osvrćući se na dnevno čitanje iz sv. Evanđelja istaknuo kako “Marija koja je sama prolazila kroz tešku patnju razumije i sve one koji se zbog bolesti nalaze u životnoj agoniji. Mi danas okupljeni u ovoj crkvi došli smo moliti Mariju da nam kod svoga Sina izmoli zdravlje. Molimo stoga sa vjerom i pouzdanjem za svoje i zdravlje svojih bližnjih“. Po završetku svete liturgije najstariji svećenik molio je molitve za duševno i tjelesno zdravlje dok je najmlađi svećenik blagoslovljenim uljem pojedinačno pomazivao mnogobrojne vjernike koji su se povodom proslave Žumberačke Bogorodice okupili u grkokatoličkoj crkvi. Po završetku duhovne svečanosti svećenici i vjerni narod okupili su se oko bratskog stola u pastoralnoj dvorani (izvor: www.zumberacki-vikarijat.com).


RIJEČ SVETIH OTACA

ČOVJEK ĆE POSTATI BOGOM

Činjenica da je Bog postao čovjekom čvrsta je osnova naše nade da će Bog preobraziti našu ljudsku narav: čovjek će postati bogom baš kao što je Bog postao čovjekom. Jer Onaj koji je postao čovjekom bez grijeha (Heb 4,15) može i ljudsku narav obogotvoriti uopće je ne pretvarajući u Božanstvo. On je može uzdignuti k Sebi kao što je Sebe mogao uniziti do čovjeka iz ljubavi prema njemu... (Sv. Masksim Ispovjedalac)


NOVI ŠIBENSKI BISKUP: MONS. TOMISLAV ROGIĆ

Vijest: klikni na sliku


NADBISKUP ĐURO HRANIĆ:

“Potičem vas, vjernike istočnog obreda, volite svoj obred, nemojte ga se stidjeti“

Nadbiskup đakovačko-osječki, prigodom hodočašća vjernika Sibinjskog dekanata, 29. svibnja 2016., podsjetio je kako je Sibinjski dekanat jedan od najmanjih u Nadbiskupiji - i po broju župa i po broju vjernika. U dekanatu je svega 10-ak tisuća vjernika koji žive u šest župa, u kojima djeluje pet svećenika. Uz šest župnih sjedišta u dekanatu je 21 filijala. „Vaš dekanat ima i jedno posebno bogatstvo jer je na njegovom području i šest katoličkih župa istočnoga obreda, kojima upravljaju dvojica katoličkih svećenika istočnoga obreda. I drago mi je i s radošću pozdravljam vlč. Nikolu Stupjaka, župnika i dekana u Kaniži, što se zajedno sa vjernicima istočnog obreda, tzv. grkokatolicima, odazvao na jubilejsko hodočašće“, rekao je nadbiskup.  

Podsjećajući na porazne statističke podatke koje je iznio dekan Vlaović, da je prošle godine u župi bilo oko 100 krštenja spram 150 ukopa, nadbiskup dodaje kako i grkokatolički vjernici proživljavaju 'iste muke'. Ukazao je i na događanja da grkokatolici, odnosno vjernici istočnoga obreda prelaze u zapadni te ih je potaknuo: „Potičem vas, vjernike istočnog obreda, volite svoj obred, nemojte ga se stidjeti, radije tumačite drugima svoju povijest, svoj obred, svoj identitet negoli da ga napuštate. I vi ostali, većina, nemojte zazirati od snaha ili zetova drugoga obreda, poštujte jedni druge, volite jedni druge, znajte da smo ista Katolička Crkva, pripadamo istoj katoličkoj obitelji i nemojmo se tako lako odricati bogatstva koje imamo unutar Katoličke Crkve, nego ga radije čuvajmo. Na to potičem i vas braćo svećenici, da budete braća koja zajednički surađuju, djeluju i žive. Neka ovo jubilejsko hodočašće osnaži vašu vjeru u Krista Isusa, vašu crkvenost, ljubav prema vašim župnim zajednicama i osjećaj da svi, bez obzira u kojem smo obredu, pripadamo jednoj svetoj Katoličkoj i apostolskoj Crkvi“, rekao je nadbiskup zaključujući homiliju (izvor: http://www.djos.hr/index.php/vijesti/2943-veliko-jubilejsko-hodocasce-sibinjskog-dekanata-u-katedralu). 


PRIGORSKI LIST, 3. lipnja 2016.

INTERVJU S MSGR. NIKOLOM KEKIĆEM,
VLADIKOM KRIŽEVAČKIM

- klikni na sliku -


BLAGDAN GOSPODA ISUSA KRISTA ČOVJEKOLJUPCA
petak, 3. lipnja

 

TROPARI, glas 6.:

Bezdan ljubavi svoje pokazao si nam, Kriste Bože, u najsvetijem srcu svojem.  Udostoj nas da u sadašnjem vremenu ispunimo volju Tvoju, da Ti uzvratimo ljubav ljubavlju, a u budućem životu daj nam okusiti nasladu savršene ljubavi u gledanju Božanstva Tvoga.

Pomiluj nas, Gospode, pomiluj nas! Neznajući kako da se opravdamo, ovu molitvu Ti stoga kao Svevladaru mi grešnici prinosimo: Pomiluj nas!

KONDAK, gl. 8.:

Tebi, Vojvodo, koji si se borio za nas, i Gospode, pobjedniče nad paklom koji si me spasio od vječne smrti, prinosim zahvalnu pjesmu ja, Tvoje stvorenje i sluga. A jer si neizrecivo milosrdan,  izbavi od svakojakih nevolja mene koji Ti vapijem: Isuse, Sine Božji, smiluj mi se!


GRKOKATOLIČKE CRKVE I KAPELE

SVETI NIKOLA U OSUNJI

Tekst: klikni na sliku

1. lipnja
Sveti Justin Filozof, mučenik

Justin se rodio oko 110. godine u gradiću Flavia Neapolis, stari Sihem, danas Nablus, u srcu Samarije. Ovaj gradić sagrađen je nakon razorenja Jeruzalema kao novo središte Rimljana. U gradu se njegovala grčka kultura. Njegov otac Prisco bio je vjerojatno latinskog podrijetla, a obitelj poganska. Justina je od mladosti zanimala filozofija. U to vrijeme filozofija nije bila neka apstraktna znanost, već više egzistencijalna. Ona je nastojala rješavati čovjekove konkretne probleme i donijeti mu nutarnje oslobođenje i spasenje. No u filozofiji Justin nije našao pravu sreću i mudrost. Neki tajanstveni starac uputio ga je na čitanje Svetoga pisma. Ipak nije se dao krstiti i nazivati kršćaninom sve dok se nije osobno uvjerio u lažnost svih optužbi koje su pogani iznosili protiv kršćana. Došavši u Rim, osnovao je svoju filozofsku školu i stekao veliko poštovanje i mnogo pristaša. On je prvi kršćanin koji je počeo istraživati odnos razuma i vjere. Tumačio je apostolski nauk i liturgiju prve Crkve, osobito krštenje i euharistiju. Videći u Rimu mučenje nevinih kršćana, on godine 150. napisa apologiju ili obranu kršćana i njihova nauka i preda je u rimskom senatu caru Antoninu Piju. Car prouči apologiju i naredi da prestanu progoni kršćana. Justin uze prijepis carske naredbe i ode u Aziju, gdje spasi mnoge kršćane. Nakon nekog vremena vrati se u Rim. Kad opet nastanu progoni kršćana za vrijeme cara Marka Aurelija, Justin napisa drugu apologiju i preda je rimskom senatu. Neki zlobni filozof Kriskent optuži Justina kao tobožnjeg neprijatelja rimskog poretka i Justina baciše u tamnicu. Gradski prefekt Rusticus osudi godine 166. Justina i nekoliko njegovih učenika na smrt.

KONDAK,glas 2.: Mudrošću tvojih božanskih riječi, Justine, Crkva se Božja uresila i svjetlošću tvog života svijet prosvjetljuje; po prolivenoj si krvi primio vjenac i s anđelima pred Kristom stojiš: Moli neprestano za sve nas!


PROSLAVA MAJKE BOŽJE OD KAMENITIH VRATA

HOMILIJA KARDINALA ROBERTA SARAHA
Zagrebačka katedrala, 31. svibnja 2016.

- klikni na sliku - 


31. svibnja
PRESVETA BOGORODICA OD KAMENITIH VRATA
zaštitnica grada Zagreba

 

TROPARI:

Glas 1.:  Bogorodice Djevo, raduj se, milosti puna Marijo, Gospod je s tobom! Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen Plod utrobe tvoje, jer si rodila Krista, Spasa, Izbavitelja duša naših.

Glas 4.: Mi grešni i nevoljni utecimo se sada Bogorodici. Padnimo ničice i vapijmo raskajanim glasom iz dubine duše svoje: Vladarice, pomozi nam i budi nam milosrdna! Pohiti nam u pomoć, jer propadamo zbog mnoštva grijeha svojih! Nemoj odbiti ne uslišavši svoje sluge, jer samo u tebi imamo zagovornicu! 


PROŠTENJE KOD SV. NIKOLE U BADOVINCIMA 

U nedjelju, 29. svibnja 2016., svečanom liturgijom koju je služio vladika križevački Nikola Kekić, u kapeli sv. Nikole u Badovincima proslavljeno je godišnje proštenje (Prijenos moći sv. Nikole biskupa). Nekoć je župa Badovinci bila crkveno i prosvjetno središte jer se nalazila  između sjedišta kapetana u Podžumberku i krajnje uskočke granice na zapadu (Metlika i Novo Mesto), te obližnjeg sela Malinci, u kojemu su naraštajima živjele grkokatoličke svećeničke obitelji. Godine 1776. župno središte preseljeno je u Kašt. Kapela sv. Nikole nalazi se danas u Badovincima na groblju. Ikonostas  jednostavne plošne forme ima postavljene ikone Krista i Presvete Bogorodice, rad svećenika i ikonopisca Zlatka Latkovića, a iznad vrata su ikone Posljednje večere i scene iz života Krista i Marije.  Pokraj kapele je 27. svibnja 1990. postavljena spomen-ploča povodom 460. obljetnice doseljenja uskoka na Žumberak (1530.) i 370. obljetnice gradnje crkve i osnivanja župe u Badovincima (1620.). Ploča je spomen na događaj iz ugovora Carske komore iz Beča s uskočkim vojvodama o preseljenju. U ugovoru je navedeno ime svećenika Joanikija, koji je iz starog kraja (Dalmacija) donio liturgijski pribor i najsvetiju uspomenu, sliku Žumberačke Bogorodice. Kraj kapele je g. 2005. postavljen spomenik s 32 uklesana  plemička grba, s imenima znamenitih uskoka, a povodom 475. obljetnice doseljenja. Jedan od grbova je pl. Nikole Badovinca (1828.-1902.), zagrebačkog gradonačelnika u razdoblju 1885.-1889., koji je kršten u toj kapeli. 


DRUGA NEDJELJA PO DUHOVIMA
glas 1.

I obilazio je Isus svom Galilejom naučavajući po njihovim sinagogama, propovijedajući Evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i nemoć u narodu (Mt 4, 23).

SLUŽITI POPUT ISUSA

“Isusov učenik ne može ići drugim putem od svojeg Učitelja, nego ako ga želi naviještati, treba ga nasljedovati, kao što je činio Pavao: težiti da bude sluga. Drugim riječima, ako je evangelizacija poslanje povjereno svakome kršćaninu na krštenju, služenje je stil na koji se to poslanje živi, jedini način kako se može biti Isusov učenik. Kristov je svjedok onaj koji čini kao što je on činio: tko služi braći i sestrama, ne umarajući se od života služenja. Za to je potrebno svakodnevno vježbanje u 'raspoloživosti'. Tko služi nije ljubomorni čuvar vlastitoga vremena, štoviše, odriče se od toga da bude gospodar svojega dana. Tko služi, nije rob utvrđenog rasporeda, nego je – u krotkosti srca – raspoloživ za ono neplanirano: spreman za brata i otvoren za nepredviđeno. Službenik je otvoren iznenađenju, svakodnevnim Božjim iznenađenjima. On služi bez interesa, otvarajući vrata svojega vremena i svojih prostora onome koji je blizak, kao i onome tko kuca na vrata izvan radnog vremena, po cijenu prekida onoga što mu se sviđa ili odmora koji zaslužuje“ (papa Franjo, homilija 29. 05. 2016., Jubilej đakona, Rim).


BLAGDAN PRESVETE EUHARISTIJE

TROPAR, gl. 4.: Spomendan tvoj, Kriste Bože naš, zasja svijetu kao svečani blagdan. Od tebe ribari naučiše prinositi tebi beskrvnu žrtvu u kruhu i vinu, i na taj način činiti božanski spomen na tebe. Gospode, slava tebi!

KONDAK, gl. 4.: Evo Krist je pred nama kao hrana svima. Dođite, i padnuvši na koljena poklonimo se Kristu Bogu, koji je u ovim tajnama na otajstveni način prisutan! Stoga puni pokajanja zavapimo njemu: Vladaru, nemoj nas opeći nedostojnom pričešću, već spali grijehe, i očisti duše naše!


USUSRET BLAGDANU PRESVETE EUHARISTIJE

TI SI KRUH ŽIVOTA

O Kriste, koji jesi Kraljevstvo Nebesko,
koji zemlja krotkih jesi,
koji rajska livada si i dvorana božanske gozbe,
i neopisiva ložnica si i trpeza za svakoga.
Ti si kruh Života, ti si napitak koji najviše osvježava,
ti si vrč za vodu i sama voda Života,
ti si svjetiljka što neugasivo gori u svakom svecu svojem,
ti si i novo ruho i kruna i onaj koji ih dodjeljuje,
ti si radost i spokoj, ti si užitak i slava,
ti si razdraganost i rasmijanost, Bože moj,
i tvoja milost, milost Duha svesvetog,
sjat će u svetima poput blistavoga sunca.

Sv. Simeon Novi Bogoslov, (949. - 1022.)


IZREKE PUSTINJSKIH OTACA: 

IMATI NEŠTO PROTIV NEKOGA

Abba Agaton reče: Nikad nisam dopustio da odem na počinak ako sam osjećao da još uvijek imam nešto protiv nekoga, i, koliko je to bilo u mojoj moći, nisam dopuštao ni drugima da odu na počinak ako su još uvijek imali nešto protiv mene.


PROSLAVA 'TROJAKA' NA KRAVLJAKU

- za vijest klikni na sliku -


PAPA FRANJO

MI SMO BIĆA-U-ODNOSU

Naša stvorenost na sliku i priliku Boga-zajedništva nas poziva da shvaćamo sebe same kao bića-u-odnosu i da živimo međuljudske odnose u solidarnosti i uzajamnoj ljubavi. Ti odnosi se ostvaruju, prije svega, u našim crkvenim zajednicama, da sve jasnije dolazi do izražaja slika Crkve kao slike Presvete Trojice. Ali oni se ostvaruju i u svakom drugom društvenom odnosu, od obitelji do prijateljstava na radnome mjestu: to su konkretni mogućnosti koje nam se nude za izgrađivanje sve bogatijih ljudskih odnosa, sposobnih za uzajamno poštivanje i nesebičnu ljubav (Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju 22. svibnja 2016.). 


OBNOVA ŽUPNOG DOMA U KRIČKAMA

 svibanj, 2016.


NEDJELJA SVIH SVETIH

TROPAR, gl. 4.: Tvoja Crkva, diljem svijeta krvlju mučenika tvojih kao haljinom od grimiza i beza ukrašena, s njihovim glasom vapi k tebi, Kriste Bože: Pošalji puku svome milosti svoje, podaj mir narodu, i dušama našim veliku milost!

KONDAK, gl. 8.: Kao prvine prirode Uzdržavatelju svega stvorenoga, sav svijet prinosi tebi, Gospode, bogonosne mučenike. Njihovim molitvama čuvaj po zagovoru Bogorodice u dubokom miru svoju Crkvu i svoj narod, Mnogomilostivi! 


TRADICIONALNO HODOČAŠĆE PRIGODOM ZAVJETNOG DANA ŽUPÂ SRIJEMSKOG DEKANATA KRIŽEVAČKE EPARHIJE

U župama Srijemskog dekanata Križevačke eparhije Duhovski utorak se drži zavjetnim danom 'od leda', jer je velika tuča na Duhovski ponedjeljak 1853. godine potukla polja oko Ruskog Krstura i urodi su bili izuzetno slabi da je gotovo izbila glad. Zavjetni dan osim župa Srijemskog dekanata Križevačke eparhije drže i sve župe današnjeg Apostolskog egzarhata za grkokatolike u Srbiji koje su također nekad bile sastavni dio Križevačke eparhije.


PAPA FRANJO

ŠTO JEST, A ŠTO NIJE SVEĆENIK

Svećenik nije birokrat, on je bližnji svakoj osobi. Potrebno postaviti tri pitanja u svezi s likom svećenika: Što daje okus životu? Za koga ili što je njegovo služenje? Koji je krajnji razlog njegova sebedarja? Poput Mojsija, svećenik se približava plamenu i dopušta da on spali njegove ambicije za karijerom i moći. Također daje da izgori iskušenje da se razumijeva kao pobožnika koji se sklanja u vjerski intimizam koji ima malo toga s duhovnošću. Svećenik je bos na zemlji koju drži svetom: ne sablažnjavaju ga ranjivosti ljudske duše, svjestan da je i on "ozdravljeni uzeti"; daleko je od rigorističke hladnoće, kao i od površnosti onih koji pokazuju jeftinu popustljivost. Prihvativši da ne raspolaže sam sa sobom, svećenik nema agendu koju treba braniti, nego svakog jutra predaje Gospodu svoje vrijeme kako bi izašao u susret ljudima. Svećenik nije birokrat ili anonimni funkcionar u nekoj ustanovi; ne vode ga kriteriji učinkovitosti. Svećenik hoda sa srcem i korakom siromaha, obogaćen njihovom prisutnošću. On ne žudi za časnim naslovima, ne traži ništa što ide iznad stvarne potrebe. Ne veže na sebe osobe koje su mu povjerene. Upravo jednostavan i raspoloživ način života čini svećenika vjerodostojnim i približava ga poniznima. Svećenik treba biti čovjek mira i sredstvo Božje nježnosti. Zbog prijateljstva s Isusom, vjeruje da ono što je nemoguće čovjeku nije nemoguće Bogu. Za svećenika je od temeljne važnosti da se osjeća sudionikom konkretne zajednice na čijem putu on sudjeluje (Otvorenje 69. općeg zasjedanja Talijanske biskupske konferencije o temi "Obnova klera"; izvor IKA).


RIJEČ SVETIH OTACA

PRAŠTANJE I MOLITVA

Kad moliš, budi svjestan da si u prisutnosti Boga i da mu prinosiš svećeničku žrtvu. Ne bi li bilo sramotno prinijeti mu žrtvu s mânom? Tako, kad moliš oproštenje, prvo ti oprosti onima koji su te povrijedili. Dozovi ih u svijest i oprosti im pa ćeš onda i ti upoznati Božje oproštenje (Afrata Perzijski, sirski crkveni otac, 4. st.).


RIJEČ SVETIH OTACA

ŽIVJETI OD LJUBAVI

"Kako je dragocjen i u Božjim i u ljudskim očima onaj koji uvijek pokušava živjeti od ljubavi" (Talasij Libijski, 6.-7. st.)


IZGRADNJA GRKOKATOLIČKOG PASTORALNOG CENTRA U JASTREBARSKOM


SVEČANO PROSLAVLJEN BLAGDAN PRESVETE TROJICE U KATEDRALI U KRIŽEVCIMA

U ponedjeljak, 16. svibnja 2016., na blagdan Presvete Trojice, svečanom arhijerejskom liturgijom koju je uz susluženje više grkokatoličkih i rimokatoličkih svećenika služio vladika križevački Nikola Kekić, svečano je proslavljen naslovni blagdan katedrale u Križevcima. Na liturgiji su pjevali skupa katedralni zbor Križevci i HPD Kalnik pod ravnanjem mo. Ozrena Bogdanovića. 


PRVA PRIČEST U ŽUPI SAMOBOR

VIJEST: klikni na sliku


KONCERT U KATEDRALI U KRIŽEVCIMA

VIJEST: klikni na sliku


PROSLAVA PEDESETNICE - SILASKA SVETOGA DUHA  

Petrovci

 


Jastrebarsko
(nastup Slovenskog ekumenskog zbora)


Dančulovići-Strahinići (Kašt)


NEDJELJA PEDESETNICE – BLAGDAN SILASKA SVETOGA DUHA

MOLITVE I PJESME SVETOME DUHU - klikni na sliku -

TROPAR, gl. 8.: Blagoslovljen budi, Kriste Bože naš, jer si učinio ribare mudracima, poslavši im Duha Svetoga, i po njima si ulovio čitav svijet! Čovjekoljupče, slava Tebi!

Blagosloven jesi, Hriste Bože naš, iže premudri lovci javlej, nizposlav im Duha svjatago, i tjemi ulovlej vselenuju: čelovjekoljubče, slava tebje.

KONDAK, gl. 8.: Kad je ono Svevišnji sišao da pomuti jezike, razdvojio je narode! Kad je pak razdavao ognjene jezike, pozvao je sve, da se opet sjedine. Stoga slavimo jednoglasno presvetoga Duha!


USUSRET BLAGDANU SILASKA DUHA SVETOGA - PEDESETNICE

 SV. BAZILIJE VELIKI O SVETOM DUHU

 

Na nj se obraća sve što teži posvećenju; za n j im čezne sve što živi po kreposti, da bi bilo natopljeno njegovim nadahnućem i pomognuto u težnji oko vlastite prirodne svrhe. Duh sve usavršuje, sam ni u čemu ne oskudijeva. Ne živi obnavljanjem sila, već je darovatelj života. Ne raste dodavanjem, od prve je potpun. U sebi prebiva, i nalazi se posvud. Izvor je posvećenja, i razumsko je svjetlo što svakoj razumnoj moći osobno pruža stanovitu jasnoću za pronalaženje istine. Od naravi nedostupan, po dobroti se dade shvatiti. Sve ispunja svojom snagom. Priopćuje se samo dostojnima. Ne daje se istom mjerom, već svoje djelovanje dijeli razmjerno vjeri. U biti je jednostavan, u čudesima raznolik. Svakom se daje čitav i posvuda je sav. Sebe podjeljuje, a da sam ništa ne trpi. Daje se u dio, i u sebi ostaje neokrnjen. Nalik je sunčanoj zraci koje dražest, uživatelju kao jedinome prisutna, obasjava zemlju i more i stapa se sa zrakom. Baštinici uživaju Duha koliko im narav podnosi, a ne koliko se on može dati (O Svetom Duhu, IX, 22).


SUBOTA UOČI DUHOVA

ZADUŠNA SUBOTA – SPOMEN POKOJNIH

TROPAR, gl. 8.: U svojoj nedokučivoj mudrosti i ljubavi prema ljudima, ti, jedini Stvoritelju, svima upravljaš i na korist svima obraćaš! Ti, Gospode, daruj pokoj dušama slugu svojih, jer oni staviše sve ufanje svoje u tebe, Stvoritelja i Začetnika i Boga našega.

KONDAK, gl. 8.: Sa svetima daruj, Kriste, pokoj dušama slugu svojih, tamo gdje nema ni muke ni boli ni vapaja, nego je život bez kraja. 


IZAŠAO NOVI BROJ "GLASA ŽUMBERKA"

Iz tiska je izašao novi broj časopisa “Glas Žumberka“. U novom broj Glasa velika pažnja posvećena je nadolazećem Žumberačkom narodnom saboru (ŽNS) koji će se održati u nedjelju 26. lipnja 2016. godine u žumberačkom naselju Grabar-Golubići. U uvodniku urednik Glasa protojerej stavrofor Milan Vranešić najavljujući ovaj važan događaj za Žumberčane i prijatelje Žumberka piše: “Po primjeru na nekadašnje sabore i mi danas održavajući Sabor u Grabru želimo potaknuti Žumberčane da se okupe oko zajedničkog cilja a taj je; gospodarski napredak Žumberka”. Uz niz članaka vezanih za život Žumberčana u domovini i inozemstvu novi broj Glasa donosi nacrt Deklaracije kojom se nadležne državne vlasti želi potaknuti na veću zauzetost oko poboljšanja uvjeta života stanovništva u Žumberku. Novi broj glasila moći će se nabaviti u župnim uredima na području Žumberka i okolice od četvrtka 12. svibnja 2016. (Izvor: Žumberački vikarijat).


PROSLAVA SV. ĆIRILA I METODA U KONKATEDRALI U ZAGREBU

U srijedu 11. svibnja 2016., u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, svečano je proslavljen župni blagdan naslovnika konkatedralne crkve svetih slavenskih apostola Ćirila i Metoda. U predvečerje blagdana o. Danijel Hranilović, zagrebački kapelan, služio je Veliku večernju s litijom uz blagoslov kruhova, ulja, žita i vina na kraju službe. Na sam blagdan svečanu arhijerejsku liturgiju u 18 sati služio je vladika križevački Nikola Kekić uz susluženje više grkokatoličkih i rimokatoličkih svećenika. Pjevao je mješoviti zbor Ćirilo-Metodova kora pod ravnanjem Darjane Blaće-Šojat. Liturgiju je uživo prenosio Radio Marija.


ĆIRILOVO U KEKIĆIMA

U nedjelju 8. svibnja 2016. u žumberačkom selu Kekići proslavljen je blagdan svete braće Ćirila i Metoda. Na svetoj liturgiji koju je predslavio sošički župnik o. Marjan Jeftimov sudjelovao je i veliki broj vjernika koji su za tu prigodu pristigli iz okolnih gradova. Nakon liturgijskog slavlja pred okupljenim vjernicima nastupila su djeca okupljena u Kulturno-umjetničkom društvu Frankopan iz zagrebačkih Šestina. Nastup djece obučene u tradicionalne šestinske nošnje održao se u organizaciji gđe. Jasne Radić koja već drugu godinu zaredom u Žumberku organizira Festival djece. Po završetku priredbe svi okupljeni nastavili su druženje oko bratskog stola (izvor: Žumberački vikarijat).


GRKOKATOLIČKA EPARHIJA PARMA (SAD):

UMIROVLJENJE VLADIKE KURDRICKA I NOVI APOSTOLSKI ADMINISTRATOR SKURLA

  

Biskup Kudrick                        Metropolit Skurla

Kako javlja službena stranica eprhije (www.parma.org) papa Franjo je prihvatio odreknuće vladike Johna M. Kudricka na službu ordinarija Eparhije Parma za katolike bizantskog obreda (SAD) i imenovao nadbiskupa Williama C. Skurlu, grkokatoličkog metropolitu i nadbiskupa Pittsburgha za apostolskog administratora Parme. Vladika Kudrick rođen je 1947. i četvrti je biskup Parme (od 2002. godine). Metropolita i  nadbiskup Skurla rođen je 1956. i od 2007. vrši službu metropolite i nadbiskupa za katolike bizantskog obreda u Pittsburghu. U Eparhiji Parma nalazi se hrvatska grkokatolička župa i crkva  sv. Nikole u Clevelandu, utemeljena na samom početku 20. stoljeća s dolaskom brojnih iseljenika s područja Žumberka u taj grad.


GRKOKATOLIČKE ŽUPE I CRKVE

ŽUPA SV. ĆIRILA I METODA U ZAGREBU

- klikni na sliku -


BLAGDAN SVETE BRAĆE ĆIRILA I METODA
U KONKATEDRALI U ZAGREBU

Sveci, vizionari, evangelizatori

Sveti Ćiril i Metod, misijskim djelovanjem u službi opće Crkve, simboliziraju most i poveznicu između kršćanskog Istoka i Zapada. Dvojica braće, suzaštitnici Europe, bili su most između Bizanta i Rima. Njihovo širenje kršćanske vjere starocrkvenoslavenskim jezikom i glagoljskim pismom znakovi su nadilaženja geografskih i kulturnih granica u stvaranju kršćanskog identiteta.  Bili su vizionari koji su utjecali na povijesni tijek čitavih baroda te  predhodnici suvremenih ideja nove evangelizacije. Temelj evangelizacije Ćirila-Konstantina i Metoda jesu prijevodi Svetog pisma i liturgijskih knjiga na slavenski jezik, čemu je prethodilo stvaranje novoga pisma i književnog jezika, a što je opet sve vodilo ka kulturno-političkoj afirmacijia slavenskih naroda u krugu europske civilizacije, njihovoj samosvijesti, crkvenoj i nacionalnoj  samostalnosti. Oni ostaju jedinstveni primjer inkulturacije Evanđelja u narode, puke i  jezike.

MOLEBEN SV. ĆIRILU I METODU (klikni na sliku)

8 sati: Sveta liturgija
18 sati: Arhijerejska sveta liturgija – služi vladika križevački
Uvečer uoči blagdana u 18 sati: Velika večernja s litijom 


GRKOKATOLIČKA HODOČASNIČKA LITURGIJA U PADOVI

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=179901

 


NEDJELJA SVETIH OTACA PRVOG NICEJSKOG SABORA

TROPAR, gl. 8.: Ti si, o Kriste Bože naš, nadasve slavljen! Postavivši oce naše kao svjetlila na zemlji, sve si nas po njima priveo k pravoj vjeri. O Mnogomilostivi, slava tebi! 

KONDAK, gl. 8.: Propovijed apostola i dogme otaca utvrdiše Crkvu u jedinstvu vjere. Zaogrnuta plaštem istine, od nebeskog bogoslovlja izatkanim,  ona pravilno vrši službu i proslavlja veliko otajstvo vjere.


PRVI NICEJSKI EKUMENSKI SABOR (325.) I NJEGOV ZNAČAJ

Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor. Održan je u Niceji (Bitinija, današnja Turska). Sabor je sazvao rimski (bizantski) car Konstantin I. Veliki 325. godine da se razriješe neslaganja oko nekih bitnih pitanja kršćanske vjere (arijansko krivojerje), koji su izazvali ne male poteškoće poglavito u aleksandrijskoj Crkvi.  Temeljno je pitanje bilo ima li Sin (Isus Krist) istu ili sličnu bît s Bogom Ocem. Riješeno je pitanje proslave Uskrsa te doneseni brojni kanoni (odredbe kao crkveni zakon).


VRIJEME PEDESETNICE - VRIJEME PROCVATA DUHA

Nalazimo se u vremenu svete Pedesetnice ili Pentekostara (grč. Πεντηκοστάριον,  Pentekostárion; stsl. Цвѣтнаѧ Трїωдь, Cvjetni triod). Naziv se odnosi na liturgijsku knjigu iz koje se uzimaju službe za Božansku liturgiju i Časoslov u vremenu od Uskrsa do Duhova (Pedesetnice), dakle, kroz pedeset dana pashalnog ili uskrsnog vremena. Započinje sa službom Pashalne Jutrenje a završava s Devetim časom Nedjelje svih svetih (nedjelja poslije Duhova). Naziva ga se i Πεντηκοστάριον χαρμόσυνον, Pentekostárion Charmósynon ili Radosni triod u usporedbi s Posnim triodom svete Četrdesetnice.


6. svibnja
JOB STRPLJIVI, PROROK

 

TROPAR, glas 1.: Vidjevši bogatstvo Jobovih kreposti, đavao ih htjede oduzeti kaznivši njega pravednoga: napade mu tijelo, no ne mogaše mu dirnuti u skrovište duha jer naiđe na dušu naoružanu neporočnošću. Mene pak sotona ogoli i zatoči! Priteci mi u pomoć prije konca i izbavi od zloga, Spase, te me spasi!

KONDAK, glas 8.: Kao istinit i pravedan, bio si pobožan i neporočan i svet, preslavni i istinski ugodniče Božji! Prosvijetlio si svijet poučivši ga svojim strpljivim i muževnim trpljenjem: stoga svi slavimo tvoj spomen, bogomudri!


UZAŠAŠĆE GOSPODNJE NA NEBO

TROPAR, gl. 4.: Uznesao si se u slavu, Kriste Bože naš! Obradovao si učenike, obećanjem Duha Svetoga,  i utvrdio ih blagoslovom svojim. Jer ti si Sin Božji, ti Izbavitelj svijeta.

Vozneslsja jesi vo slavje, Hriste Bože naš, radost sotvorivij učenikom, objetovanijem svjatago Duha, izvješčenim im bivšim blagoslovenijem, jako ti jesi Sin Božji, izbavitelj mira.

KONDAK, gl. 6.: Ispunivši naum našega spasenja, i sjedinivši zemaljsko s nebeskim, uznesao si se u slavi, Kriste Bože naš! Unatoč toga nisi se odijelio od nas, nego i dalje prebivaš među nama te kličeš onima koji te ljube: Ja sam s vama, i nitko ne može protiv vas!


Uz blagdan Uzašašća Gospodnjega na nebo

TEMELJNA VJERA CRKVE

"Crkva, mada rasprostranjena po svem svijetu do nakraj zemlje, primila je od Apostola i njihovih učenika vjeru u jednoga Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje i mora, i svega što postoji; i u jednoga Isusa Krista, Sina Božjega, koji se utjelovio radi našeg spasenja; i u Duha Svetoga, koji je po prorocima navijestio Božju volju i dolazak, rođenje od Djevice Marije, muku, uskrsnuće od mrtvih, i tjelesno uznesenje našega ljubljenoga Isusa Krista, te njegov ponovni dolazak u slavi Oca, da ponovno uspostavi vlast; i u uskrsnuće mrtvih da se prema Očevoj volji, na ime Isusa Krista, našeg Gospodina i Boga, Spasitelja i Kralja, prigne svako koljeno nebeskih, zemaljskih i podzemaljskih bića…" 

(Sv. Irenej Lionski, Protiv krivovjerja, 1, 10)

 


RIJEČ SVETIH OTACA: SV. BAZILIJE VELIKI

OPSESIJA NEPOTREBNIM STVARIMA - SVE JE TO U GLAVI

Kako zapravo trošimo novac? Odijevajući se u skupocjenu odjeću? Zar ti nije dovoljna jednostavna tunika i jedan gornji haljetak da zadovolji potrebu za odjećom? Je li osjećaš toliku žudnju za posjedovanjem zbog hrane? Pa nije li jedan kruh dovoljan da se čovjek nasiti!? Zašto si onda žalostan kad nemaš? Čega si to lišen? Možda statusa kojega donosi bogatstvo? Kada prestaneš tražiti zemaljski status, onda ćeš naći onaj istinski i blistajući, koji će te voditi u kraljevstvo nebesko. Ono što ti zapravo voliš je jednostavnno imati, biti bogat, iako ti zapravo ne treba, niti ti pomaže. Svi znamo da je opsesija nepotrebnim stvarima zapravo bezumlje. Kada se bogatstvo dijeli, kako nas Gospod uči, ono ostaje unutar svog naravnog i iskonskog smisla. No, kada se gomila i drži, zapravo se gubi, zarobljava, a ne oslobađa, i drugi ga eventualno ugrabe. Ako ga gramzljivo zadržavaš, nećeš ga zadržati. Ako ga razdaješ, ne gubiš ništa, ne gubiš ga. Jer Pismo veli: “On prosipa i daje sirotinji, i pravednost njegova ostaje dovijeka“ (Psalam 112, 9).

Sv. Bazilije Veliki (J. P. Migne: Patrologia Graeca, 31;
Propovijed o bogatašima
/μιλία πρς τος πλουτούντας)


GRKOKATOLIČKE ŽUPE

 

ŽUPA PREOBRAŽENJA GOSPODNJEGA
JASTREBARSKO

- klikni na sliku -


2. svibnja
Sveti Atanazij Veliki

Rodio se oko 295. godine u Aleksandriji u Egiptu. Roditelji su mu bili grčkog podrijetla. Izobražen je u bogatoj helenističkoj kulturi, koju je spojio s elementima egipatske. Zanesen kršćanskim asketskim idealima, Atanazije je još kao mladić otišao u pustinju gdje je bio učenik sv. Antuna.  Kao đakon i tajnik pratio je svoga nadbiskupa Aleksandra na Prvi nicejski sabor 325. godine i jedan je od sastavljača Simbola vjere na tom saboru. Godine 328. izabran je za patrijarha. Kao pastir svoje prostrano velike nadbiskupije morao je mnogo trpjeti. Bio je klevetan i čak četiri puta zbačen sa svoje patrijaršijske stolice od krivovjernih Arijanaca. Atanazijevi spisi, sačuvani na grčkom jeziku, obrađuju dogmatske, povijesne i praktične teme i spadaju u klasike ranokršćanske i opće teološke književnosti. Časti se kao jedan od nejvećih otaca Crkve u cijelom kršćanstvu. Umro je 18. siječnja 373. godine. Na današnji dan slavi se prijenos njegovih moći iz Aleksandrije u Carigrad.

TROPAR, glas 3.: Kao istinski stup pravovjerja, podupro si Crkvu božanskom naukom, sveti velikosvećeniče Atanazije; propovijedao si Ocu jednakobitna Sina i posramio Arija, časni Oče: Moli Krista Boga da nam veliku milost udijeli!

KONDAK, glas 2.: Dostojan si časti biti opjevan u pjesmama, Bogu ugodna trubljo, frulo duhovna i ume vatreni - veliki Atanazije! Nauči nas sve ispravnom štovanju jednobitne Trojice! 


NEDJELJA O SLIJEPCU

 

I reče mu Isus: 'Ti vjeruješ u Sina Čovječjega?' On odgovori: 'A tko je taj, Gospode, da vjerujem u njega?' Reče mu Isus: 'Vidio si ga! To je onaj koji govori s tobom!' (Iv zač 24; 9, 36-37).

TROPAR, gl. 5.: Riječ, s Ocem i Duhom bez početka, rodi se od Djevice za spasenje naše. Iskažimo joj, vjerni, čast i klanjanje! Jer Ona izvoli tijelom uzići na križ, i smrt podnijeti, te mrtve uskrisiti slavnim uskrsnućem svojim.

KONDAK, gl. 4.: Oslijepljen na duševne oči, dolazim k tebi, Kriste, i kao slijepac od rođenja s pokajanjem vapijem tebi: Ti si svjetlo što svijetli onima koji su u tami.


1. svibnja
Sveti prorok Jeremija

 

Jedan od velikih proroka Staroga zavjeta. Rodio se 600 godina prije Krista u selu Anatotu blizu Jeruzalema. Počeo je prorokovati u 15. godini života u vrijeme kralja Josije. Pozivao je kralja, velikaše, lažne proroke i svećenike na pokajanje. Za vrijeme kralja Sedekije stavio je jaram na svoj vrat i tako hodao ulicama Jeruzalema proričući pad Jeruzalema i ropstvo u Babilonu. Nagovijestio je svojim sunarodnjacima da će njihovo ropstvo potrajati 70 godina. Kada Babilonci zauzeše Jeruzalem, Jeremija s levitima uzme zavjetni kovčeg iz hrama i odnese na brdo Navat gdje je Mojsije umro i tu ga sakri u jednu pećinu. Oganj iz hrama sakrije u jedan duboki bunar. Neki ga Židovi primoraju da s njima ide u Egipat, gdje ga nakon četiri godine kamenovaše njegovi sunarodnjaci. Po nalogu cara Aleksandra tijelo ovoga velikoga proroka  preneseno je u Aleksandriju i tamo sahranjeno.

KONDAK, glas 3.: Očistivši duhom svoje svjetlosjajno srce, veliki proroče i mučeniče, odozgo si primio dar prorokovanja, slavni Jeremijo,  i veleglasno među narodima vapio: Evo Boga našega! Nijedan mu niije sličan jer se na zemlji pojavio!


30. travnja
sv. Jakov Stariji, apostol

Bio je jedan od dvanaestorice apostola. Na poziv Isusov ostavio je svoga oca Zebedeja i zajedno s bratom Ivanom pošao za Gospodom. Isus ih je zbog revnosti nazvao «sinovima groma». Jakov je bio svjedokom Isusova preobraženja na gori Taboru i njegove muke u Getsemaniju. Poslije Duhova propovijedao je evanđelje po raznim krajevima i dospio do Španjolske, kako kaže legenda iz 6. stoljeća. U 9. stoljeću nastalo je njegovo svetište u Campostelli. Po povratku u Jeruzalem uhvati ga kralj Herod Agripa I. i oko Uskrsa 44. godine dade pogubiti. On je prvi od dvanaestorice apostola podnio mučeničku smrt.

KONDAK, glas 2.: Čuvši Božji glas koji te je zvao, prezreo si očevu ljubav i prišao si Kristu s bratom svojim, slavni Jakove; zajedno s njime bio si dostojan motriti božansko Gospodnje preobraženje.


ISUSE, DAJ DA BUDEM TVOJA SVJETILJKA U OVOM SVIJETU TAME

AKATIST MILOSRDNOM ISUSU - Ikos 10.

Gospode Isuse, ne znamo časa kada ćeš doći kao Sudac živih i mrtvih. Podaj nam milost da bdijući život trezveno živimo, jer će Zaručnik doći u čas kada se ne nadamo te  ćemo morati položiti račun za sve što smo radili i za sve što smo propustili učiniti. Molimo tvoje milosrđe i dobrotu za čas kada dođeš suditi, kličući:

Isuse, Suče moj, budi mi milostiv./ Isuse, gledaj na vjeru, a ne na djela moja.
Isuse, ako na bezakonja moja budeš gledao, kako ću preda
 te stati?/ Isuse, ti si Zaručnik koji naviještaš početak Svadbene gozbe.

Isuse, daj mi biti sustolnikom pozvanih k stolu tvome./ Isuse, daj da se pred tobom pojavim u svijetloj haljini slavljenika.
Isuse, oprosti mi moje grijehe, svjesne i nesvjesne./ Isuse, oprosti mi sve što sam srcem i umom zgriješio.

Isuse, razderi popis mojih grijeha, učinjenih danju ili noću. / Isuse, pomozi mi bdjeti u molitvi i postu.
Isuse, daj da budem tvoja svjetiljka u ovom svijetu tame./ Isuse, daj da moje ruke čine što je milo tebi i tvom Ocu.
 

Isuse milosrdni, pomiluj me.


PRIOPĆENJE SA 29. SUSRETA BISKUPA ZAGREBAČKE CRKVENE POKRAJINE
27. 04. 2016.

- klikni na sliku -


SUSRET BISKUPA ZAGREBAČKE CRKVENE POKRAJINE U GRKOKATOLIČKOM SJEMENIŠTU U ZAGREBU

Pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa i metropolite Josipa kardinala Bozanića, susret biskupâ Zagrebačke crkvene pokrajine (metropolije), koji se redovito održava u sjedištima pripadajućih biskupija, održan je u srijedu, 27. travnja 2016. u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu (foto: D. Hranilović).


GRKOKATOLIČKE ŽUPE I CRKVE

KARLOVAC

- klikni na sliku -


PROŠTENJE SV. JURJA U STOJDRAGI

U nedjelju, 24. travnja 2016., u Stojdragi je proslavljeno godišnje proštenje naslovnika crkve sv. Jurja velemučenika. Prigodom proštenja donesene su i moći sv. Leopolda Bogdana Mandića iz istoimene kapele u Novim Selima na Žumberku. Liturgiju je služio o. Danijel Vranešić, župnik samoborski i dekan Stolnog dekanata, uz susluženje više grkokatoličkih i rimokatoličkih svećenika, a propovijedao fra Ivica Radeljak, franjevac.


PROSLAVA BLAGDANA SV. JURJA VELEMUČENIKA U VUKOVARU

U subotu, 23. travnja 2016., na blagdan sv. Jurja Velemučenika, vladika križevački Nikola Kekić služio je svečanu svetu Liturgiju u grkokatoličkoj župnoj crkvi Krista Kraslja u Vukovaru, zajedno s brojnim svećenicima Slavonsko-srijemskog vikarijata, i tom prigodom rukopoložio za đakona Križevačke eparhije podđakona Olega Zakaljuka.


NOVI ĐAKON KRIŽEVAČKE EPARHIJE

U subotu, 24. travnja 2016., na blagdan sv. Jurja Velemučenika, vladika križevački Nikola Kekić rukopoložio je za đakona Križevačke eparhije podđakona Olega Zakaljuka, u grkokatoličkoj župnoj crkvi Krista Kralja u Vukovaru. Axios! Na mnogaja ljeta!


25. travnja
BLAGDAN SVETOG APOSTOLA I EVANĐELISTE MARKA

TROPAR, glas 3.: Od prvaka Petra primio si nauk, i Kristov si apostol bio, poput sunca zasjao si po svijetu, a Aleksandrijcima bio si ures, o Blaženiče! Po tebi se Egipat oslobodio od prevare, evanđeoskim tvojim naukom sve si prosvijetlio kao svjetlo, stupe crkveni! Zbog toga časteći tvoj spomen, radujemo se, Marko, Božji glasonošo! Moli Boga kojega si navijestio, da dade oproštenje grijeha našim dušama.

KONDAK, glas 2.: S visine primivši milost Duha, raspleo si praznorječja poganskih govornika, o apostole! Propovjeđu Božjeg evanđelja ulovio si sve narode i priveo ih k svojemu Vladaru, slavni Marko! 


NEDJELJA O SAMARIJANKI

TROPAR, glas 4.: Svijetlu vijest o uskrsnuću saznavši od anđela učenice Gospodnje; i zbacivši sa sebe praroditeljsko prokletstvo, radujući se, apostolima govorahu: Pobijeđena je smrt, uskrsnu Krist Bog, dajući svijetu veliku milost.

TROPAR, gl. 8.: Sredinom blagdana, o Spasitelju,  napoj žednu dušu moju vodama pobožnosti! Jer ti si nam povikao svima: Tko je žedan, neka dođe k meni i pije! Izvore našega života, Kriste Bože, slava Tebi!

KONDAK, gl. 8.: Došašvši vjerom na zdenac Samaritanka vidje u Tebi vodu mudrosti. I napivši se nje obilno, nasljedova zauvijek kraljevstvo nebesko. Častan je njezin spomen!


23. travnja
Sveti velemučenik Juraj

Rodio se u Kapadociji kao sin bogatih i časnih roditelja. Opredijelio se za vojničko zvanje i u dvadesetoj godini života dopre do čina tribuna u službi cara Dioklecijana. Kada car poduzme strašan progon kršćana, stupi Juraj pred njega i prizna da je i kršćanin. Car ga baci u tamnicu i dadne mučiti na razne načine. Juraj se u svim tim mukama žarko molio Bogu i Bog ga je spasavao od smrti na veliko čuđenje naroda. Kada po njegovim molitvama Bog vrati u život i jednog mrtvaca, tada mnogi povjerovaše u kršćanskoga Boga. Među njima bijaše i careva žena Aleksandra, glavni vrač Atanazije, ratar Glicerije, te Valerije, Donat i Terina. Juraj bi mačem pogubljen 303. godine. Po njegovom zagovoru mnogi dobiše od Boga obilje milosti.

TROPAR, glas 4.: Dobru si borbu vodio za vjeru, o mučeniče Kristov Juraju! Osramotio si bezbožnost mučitelja, a sebe si kao Bogu ugodnu žrtvu prinio. Zato si i vijenac pobjede primio i svojim zagovorom, o sveti, svima moliš oproštenje.

KONDAK, glas 4.: Odnjegovan od Boga, pokazao si se vrsnim pobornikom pobožnosti, sabravši sebi rukoveti kreposti: Jer si sijao u suzama, žanješ u radostima. Borio si se do krvi i stekao si Krista! Svojim zagovorom, o sveti, svima moliš oproštenje grijeha.


- klikni na sliku -


PORUKA JAVNOSTI S OBZIROM NA AKTUALNO STANJE
U BOSNI I HERCEGOVINI

biskupa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 19. travnja 2016. (IKA)

- klikni na sliku -


MILOSTINJA ZA HUMANITARNU POMOĆ UKRAJINI
Nedjelja, 24. 04. 2016.

Papa Franjo je 3. travnja 2016. uputio apel za Ukrajinu te odlučio pozvati katolike na humanitarnu podršku ukrajinskom narodu. Stoga je odredio posebno prikupljanje milodara u svim katoličkim crkvama Europe u nedjelju 24. travnja i pozvao vjernike da se velikodušno odazovu toj inicijativi. 


TKO SU ISTOČNI KRŠĆANI ?

- klikni na sliku - 


AKATIST ISUSU MILOSRDNOM

- klikni na sliku - 


 BOGOSLOVU UROŠU PAVKOVIĆU PODIJELJEN PODĐAKONAT

U grkokatoličkoj konkatedralnoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem gradu, križevački vladika Nikola Kekić podijelio je 16. travnja red svjećonoše, čitača, pjevača i podđakona bogoslovu Križevačke eparhije Urošu Pavkoviću. Uz vladiku nazočni su bili i svećenici Žumberačkoga i Slavonsko-srijemskoga vikarijata.
Svečanu liturgiju na kojoj su uz župljane nazočili i hodočasnici iz Slovenije, uveličao je Ćirilo-Metodov kor u muškom sastavu predvođen dirigentom mo Igorom Kosom.